blokirani-570x350– Dobio sam obavijest o ovrsi od jednog odvjetničkog društva u kojoj me obavještavaju kako Zagrebačkom holdingu, podružnici Čistoća, dugujem 225,55 kuna. Osim što godinama nisam vlasnik tog stana, o dugovanju ništa nisam znao, a dodatno me je razljutilo to što mi je u rješenju izračunato kako, kad se zbroje razni troškovi, dugujem dodatnih 888,75 kuna. Odlučio sam se žaliti i pravdu tražiti na sudu – kaže Ratko Mavar.

 

I nije jedini. Ratko, kao i gotovo svi sugovornici s kojima smo razgovarali, o dugovanju su saznali prekasno, iznenađeni da je njihov dug u međvremenu, bez pisma ili obavijesti, prodan trećoj, zaniteresiranoj strani. Pod kojim uvjetima i s kojim troškovima saznaju tek kada agencije za naplatu dugovanja sve zbroje. U Ratkovom, kao i u slučajevima brojnih ovršenih građana, doista je impresivan popis stavki “troška” provođenja ovršnog postupka, koji navodi odvjetničko društvo.

 

Valja ih pobrojati:

Za sastav prijedloga za ovrhu Ratko Mavar mora platiti 75 kuna. Za javnobilježničku nagradu, još 60 kuna. Za trošak javnobilježničke dostave 30 kuna. U kategoriji predvidivi trošak, za materijalni trošak, 40 kuna, pribavu klauzule pravomoćnosti i ovršnosti, 250 kuna, za sastav prijedloga za provedbu ovrhe daljnjim sudionicima u postupku, 125 kuna. Za pribavu isprava, 250 kuna, a za trošak pribave isprava dodatnih 20 kuna. Tu je i klauzula pravomoćnosti i ovršnosti koja košta 30 kuna, a kada se svemu tome doda i PDV, eto magičnih 888,75 kuna duga.

 

Međutim, za razliku od Ratka koji je ipak obavijest o dugovanju dobio i pročitao na vrijeme, pa se stigao žaliti, mnogi nemaju ni tu mogućnost. Jer, jednom kada ovrha sjedne na plaću, u nju su uračunati i troškovi FINA-e, pa ukupan dug raste poput balona, koji pukne, jednom kada na šalteru banke doznate da vam je ovršena cijela plaća. Kako je to moguće? Jednostavno, jer u Hrvatskoj, suprotno pozitivnim odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama kao i Zakona i Pravilnika o ovrhama, koji jasno definiraju na koje načine se osobu obavještava o visini i načinu izračuna nastalog duga, njegovoj prodaji trećoj zainteresiranoj strani, te o uvjetima naplate dugovanja, česti su slučajevi da pravovremene obavijesti dužnika, o pojedinim fazama postupka naplate dugovanja – jednostavno nema.

Ukoliko dužnik nije primio pismenu obavijest na kućnoj adresi niti istu podignuo u poslovnici Hrvatske pošte, obavijest o ovrsi stavlja se na oglasnu ploču nadležnog općinskog suda i država time smatra kako je zadovoljen uvjet da o postupku ovrhe dužnik mora biti obaviješten.

– Obavijest o ovrsi na kućnu adresu ide u dva navrata, a nakon toga na oglasnu ploču suda. Pošiljatelju tih obavijesti nije bitno jeste li vi de facto obaviješteni, već samo da ste, de jure, obavješteni. Zato i imamo slučajeve u kojima niti sud niti ovršenik niti ovršitelj ne znaju jeste li ili niste, u međuvremenu nešto platili – kaže Sarajko Baksa iz stranke, nekoć udruge, Blokirani. I on je imao svoju privatnu borbu s ovrhom, pa sve što govori, govori iz vlastitog iskustva.

 

Dostava pismena, bez provjere da je ista doista dospjela u ruke dužnika trajni je problem, kako onome tko duguje, tako i institucijama koje sudjeluju u postupku naplate. Naime, nedovoljno učinkovitom dostavom obavijesti dužnika se onemogućuje da pravovremeno koristi pravne lijekove ili pokuša isplatiti dugovanje, prije no što dug bude prodan agencijama za naplatu, a čest je slučaj i da sami sudovi, pa čak i banke, nisu upućeni je li dužnik u međuvremenu podmirio dugovanja.

– Imali smo slučajeve da su obavijesti o ovrhama stizale i nakon što su računi bili ovršeni. Živimo u globaliziranom svijetu. Ljudi se kreću, putuju, mijenjaju adrese boravišta. U konačnici, pa tko normalan svako malo gleda na ploču općinskog suda? – komentira postupak dostave ovršnog prijedloga kriminalist Tomislav Lončar, volonter Udruge za zaštitu potrošača.

O ukupnoj visini dugovanja dužnik koji se prvi put u životu nađe pod ovrhom, najčešće sazna kada uslijedi ovrha cijele mjesečne plaće, što je zakonom zabranjeno.

– Pravilnik o načinu provedbe ovrhe, u članku 26., stavku 2, kao i Zakon o ovrhama u članku 173. jasno definiraju kako je, ako se ovrha provodi na plaći ovršenika, od ovrhe izuzet iznos u visini dvije trećine prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj- napominje Lončar.

U cjelokupnom postupku koji vodi do ovrhe, niti jedna instanca, banka ili telekomunikacijska tvrtka, agencija za naplatu dugovanja, sud ili FINA nemaju obavezu izvjestiti ovršene kako imaju pravo na povrat 2/3 sredstava, ukoliko dođe do ovrhe cijele plaće.

-Ljudi ne znaju da mogu tražiti povrat tog novca. Imali smo jedan slučaj, kada se gospođa koja je vlasnica stomatološke ordinacije našla pod blokadom. Naime, zbog pogrešnog OIB-a njezin je račun bio blokiran, a kako je ona potpisnica ugovora s HZZO-om, koji suradnju uvjetuje time da imate “čiste” račune, zbog proceduralne pogreške i postupka povrata oduzetih joj sredstava koji je trajao preko mjesec dana, bila je izložena mogućnosti da joj se ugovor s HZZO-om ne produži i da time izgubi licencu. Vjerujte, znam čitav niz slučajeva kad se, spletom različitih okolnosti, ljudima nije pravovremeno dostavila obavijest o ovrsi ili je ona provedena na nezakonit način. Bilo je slučajeva kada su obavijesti slali i nakon što su sva dugovanja podmirena – ističe Lončar.

Jednom kada ste u blokadi i sredstva su vam skinuta s računa, čak i ako je došlo do pogreške ili je doista riječ o nezakonitoj ovrsi, vraćanje novca na račun traje znatno duže, no što je bilo potrebno da ga se ovršenom uzme.

– Kako zakonom nije propisana procedura i rokovi povrata novčanih sredstava izuzetih od ovrhe, teško je govoriti koliko traje postupak povrata budući da neki ovrhovoditelji novčana sredstva koja su izuzeta od ovrhe vraćaju odmah, neki s određenim rokom provjere, a neki ne žele postupiti po zahtjevu za povratom istih- kažu u FINA-i.

U Hrvatskoj vlasnik duga, proizlazi iz prakse, nije dužnik, nego očito banka ili, u velikom broju slučajeva, telekomunikacijska tvrtka. Naime, u postupku cesije, prodaje duga trećoj zainteresiranoj strani, dužnik uopće ne sudjeluje niti je o njoj obaviješten. Tako se događa da se dug, nastao zbog jedne neisplaćene rate prodaje agencijama pod uvjetima koji su izrazito nepovoljni za onoga tko taj dug mora otplatiti.

– Nevjerovatno je da, ako dugujete samo jednu ratu kredita, vaš dug banka može prodati agenciji, a da vas o tome ne obavijesti. Osim toga, ako sam ja ispravno shvatio jednog svojeg prijatelja koji radi u agenciji za naplatu dugovanja, oni otkupe dug zbog jedne rate, a naplaćuju cjelokupno dugovanje. Čak i ako ponudite banci da ćete otkupiti dug, za gotovi novac, umanjen za 50 posto, banka će ga radije prodati agenciji za iznos od 25 posto ukupnih dugovanja. Pitate li mene, to je čista lihva – kaže Baksa iz stranke Blokiranih.

Na isti problem ukazuje i Lončar. Pojašnjava kako se, budući da o postupku prodaje duga agenciji za naplatu dugovanja banka ne obavještava dužnika kome je dug prodala, otvara mogućnost počinjenja kaznenog djela prevare. Evo kako:

– Ukoliko vas banka li telekomunikacijska tvrtka ne obavijesti pod kojim je uvjetima i kojoj firmi prodala vaš dug, otvara se mogućnost da se bilo tko predstavi kao agent za naplatu potraživanja i traži od vas da mu platite što dugujete. Preko našeg telefona za pritužbe građana tako sam doznao za čitav niz slučajeva gdje su se lažno predstavljali, a zabilježili smo i slučajeve da su agenti tvrtke koja je otkupila dug zvali susjede i prijatelje dužnika, ljude doslovce zastrašivali. To je nametljivo ponašanje, koje izaziva tjeskobu, strah i osjećaj nesigurnosti. Agenti za naplatu dugovanja ne bi smjeli telefonom nazivati dužnika, a kamoli njegove susjede ili prijatelje. Kazneni zakon jasno definira što je to uznemiravanje – ističe ovaj kriminalist.

Krajem studenoga prošle godine u Hrvatskoj je blokirane račune imalo 330.297 građana, sa 41,08 milijardi kuna neplaćenih dugovanja, a u blokadi su bila i 31.252 poslovna subjekta, s 18,16 milijardi kuna neizvršenih osnova za plaćanje, pokazuju najnoviji podaci Financijske agencije. FINA redovito objavljuje broj blokiranih, ali ne prikazuje ukupan broj deblokada. Kolika je pravna i financijska nesigurnost hrvatskih građana, iz tih podataka, nije u potpunosti vidljivo.

Otvaranje zaštićenog računa također je priča za sebe, jer, iako im Zakon eksplicitno zabranjuje da uzmu više od 1/3 ukupnih mjesečnih primanja, upravo se to učestalo događa. Jednom kada izgube cijelu plaću, građani se odlučuju na otvaranje zaštićenog računa jer je generalna percepcija kako je to jedini instrument zaštite 2/3 primanja. Čak i FINA, upućujući ljude da ipak otvore zaštićeni račun, indirektno priznaju da se uzima i više nego što je dozvoljeno. Ovrhovitelj tvrdi kako ne može utvrditi radi li se o mjesečnim primanjima, pa uzima sve.

 

-Budući da Fina prilikom provedbe ovrhe na novčanim sredstvima ovršenika nema saznanja ima li na računu ovršenika novčanih sredstava niti po kojoj osnovi su ista uplaćena, već postupa po obavijesti banke o priljevima po računu, jedino je putem instituta zaštićenog računa bilo moguće novčana sredstva izuzeti od ovrhe i to na način da se ista odmah, od strane uplatitelja u zakonu propisanom dijelu uplaćuju na zaštićeni račun- glasi odgovor na naš upit FINA-i.

 

Uz sve postojeće dubioze oko ovrhe, dodatno iritira i činjenica da, ukoliko želite otvoriti zaštićeni račun, morate predočiti rješenje da vam uskoro slijedi ovrha.

– Svaki građanin može zatražiti otvaranje zaštićenog računa neovisno o tome je li mu račun blokirani ili nije. U svakom slučaju, građanin treba ispuniti obrazac Obavijesti iz čl. 212. stavak 1. Ovršnog zakona i predati ga u bilo koju poslovnicu Fine (obrazac Obavijesti dostupan je u Fininim poslovnicama). U slučaju da građaninu tek prijeti ovrha, potrebno je da uz obrazac Obavijesti iz čl. 212. stavak 1. priloži presliku osnove za plaćanje iz koje je vidljivo da je određena ovrha na njegovim novčanim sredstvima – poručuju iz FINA-e. Međutim, to baš i nije točno. Jednostavnom provjerom na šalteru FINA-e, u jednoj od poslovnica te agencije, rečeno mi je kako zaštićeni račun možete otvoriti samo ako imate dokaz da vam prijeti prisilna naplata.

Pohvalno je, međutim, što je FINA smanjila svoje troškove kod postupaka prisilne naplate, pa sada, ako želite imati i u pismenom obliku tko vas je i zašto “ovršio”, za to trebate izdvojit tek desetak kuna. Međutim, valja također znati kako se svaka transakcija preko zaštićenog računa također naplaćuje.

– No svaki građanin u Fininoj poslovnici može dobiti usmenu informaciju je li ovršen te osnovne informacije o kojim se ovrhama radi, a te informacije se ne naplaćuju – tješe građane iz FINA-e.

Blokirani, Udruga za potrošače, postoje relevantne institucije u kojima je moguće pronaći odgovore na brojna pitanja, jednom kad se nađete u postupku ovrhe. Kad su u pitanju telekomunikacijske tvrtke, HAKOM je jedna od tih adresa, ali i ovo nezavisno regulatorno tijelo i njihovi zaposlenici imaju ograničene ovlasti.

– Potrebno je pojasniti da je HAKOM nadležan za rješavanje sporova između korisnika i operatora koji se odnose na visinu računa, povrede odredbi pretplatničkog ugovora ili kvalitetu usluge. Dakle, HAKOM nije nadležan za utvrđivanje zakonitosti iznosa koji se može naplatiti u ovršnom postupku. Stoga ako dobijemo takav prigovor upućujemo korisnike da im u tom dijelu ne možemo pomoći – ističu u svojem priopćenju.

Dakle, HAKOM nije pravosudno tijelo, koje može sudjelovati u postupcima žalbe, međutim, jedno upozorenje nije dobro ignorirati:

– Naša preporuka je paziti da se prilikom ugovaranja usluge vodi računa o potrebama i mogućnostima, voditi računa da se u slučaju privremene nemogućnosti plaćanja računa o tome obavijesti operatora i zatraži privremeno isključenje, sukladno općim uvjetima operatora. Također, vrlo je bitno da korisnici poštuju rokove za podnošenje prigovora i osporavanje računa te da, nakon što su podnijeli prigovor, nastave s urednim plaćanjem novih nespornih računa. Bitno je naglasiti da operator ne smije pokrenuti ovrhu za iznos računa na koji je uložen prigovor i to za sve vrijeme dok traje postupak rješavanja prigovora kod operatora, kao i za vrijeme rješavanja spora između operatora i korisnika pred HAKOM-om – ističu. Potvrđuju, međutim, da dužnik mora biti obaviješten o postupku prisilne naplate.

-Načelno, prema Zakonu o obveznim odnosima dužnik bi trebao biti obaviješten o ustupanju potraživanja. Međutim, nepostojanje te obavijesti ne utječe na valjanost ustupanja. U svakom slučaju, ovo je pitanje u sudskoj nadležnosti – jasni su u HAKOM-u.

Nezakonite ovrhe, kao i one zakonite, a koje u diskriminirajući položaj dovode dužnika, posljedica su nedovoljne informiranosti građana o načinima formiranja duga, njegove prodaje trećoj strani, nemogućnosti pravovremene žalbe, ukratko, neučinkovitom sustavu obavještavanja o izračunu i fazi postupka naplate dugovanja. U konačnici, rezultat je vidljiv iz poraznih statistika FINA-e o broju blokiranih, u kojemu nisu uračunati članovi obitelji, privremeno deblokirani, socijalno ugroženi. Tijekom predizborne kampanje, brojni su stranački predstavnici govorili o problemima ovrhe, a najavljivana je i izmjena postojećeg Zakona u ovrhama. Na upit o tome u kojoj su fazi najavljene promjene, u Ministarstvu pravosuđa usmjerili su nas na drugu adresu:

-Ministarstvo pravosuđa nažalost nije u mogućnosti odgovoriti na Vaša pitanja jer je predlagatelj Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona Klub zastupnika Mosta nezavisnih lista Hrvatskog sabora, koji je u razdoblju od 28. listopada do 26. studenoga 2016. godine proveo i internetsko savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona. Slijedom navedenog, ljubazno Vas molimo da se s upitom obratite izravno Klubu zastupnika Mosta nezavisnih lista Hrvatskog sabora – stoji u odgovoru na upit resornog ministarstva.

Koje izmjene i promjene Zakona će u Hrvatskom saboru predložiti, i kada će s tom inicijativom krenuti, iz Kluba zastupnika MOST-a nisu nam odgovorili.

Za već blokirane i ovršene, ionako prekasno, ali ne i za tisuće građana kojima blokade računa tek slijede.

Kontakt

Centar za održivi razvoj

Blajburška 29,
21260 Imotski, Croatia


Info centar

Biskupa Paškala Vujčića 1
HR-21260 Imotski

Tel/fax: +385 21 410 274
Gsm: +385 98 540 538
Mailto: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

cor - kocka

logo u boji veliki hr-300x218

EU

Službena web stranica Europske unije:
www.ec.europa.eu

Delegacija Europske unije u Republici Hrvatskoj:
www.delhrv.ec.europa.eu

EuropeAid Cooperation Office:
http://ec.europa.eu/europeaid/index_en.htm

Posjeti stranicama

434734



Your IP:52.91.90.122