rukeAko će nekoga taj podatak utješiti, Hrvatska u borbi protiv korupcije i dalje ostvaruje bolje rezultate od Italije i zemalja jugoistočne i istočne Europe. Među zemljama na europskom kontinentu, korupcija je i dalje najraširenija u Ukrajini i Rusiji. Neslavno 131. mjesto na globalnoj ljestvici percepcije korupcije smjestilo je europski istok u treći svijet. Među članicama Europske unije najgori rezultat ostvarila je Bugarska koja je završila na 75. mjestu, a tek nešto bolji plasman ostvarila je Grčka na 69. mjestu.

Određeni uspjesi u borbi protiv korupcije približili su Hrvatsku posljednjih godinama standardima političke kulture u zemljama Višegradske skupine. Iz godine u godinu Hrvatska je s korakom zaostatka pratila Slovačku na putu sve kvalitetnijeg suočavanja s korupcijom, te se činilo da pravosudne i političke institucije u obje zemlje polako uspostavljaju održive anti-korucpijske strukture i mehanizme. Takav zaključak sugerirao je i prošlogodišnji izvještaj organizacije Transparency International. No u odnosu na prošlogodišnje rezultate studije Transaprency Internationala, situacija u Hrvatskoj tijekom prošle godine blago se pogoršala, dok je Slovačka ostvarila isti broj bodova kao i u studiji objavljenoj početkom 2016. godine. Ima li razloga za zabrinutost?

Jedan dio analitičara odmahnuti će rukom i upozoriti na nepreciznu metodologiju mjerenja percepcije korupcije koja ostavlja prostor za proizvoljne i špekulativne interpretacije. U ovom trenutku zaista je teško reći je li borba protiv korupcije u Hrvatskoj ušla tek u privremeno zatišje ili će sada, bez pritiska uvjetovanog pristupnim pregovorima s Europskom unijom, doći do razotkrivanja nemoći odnosno nezainteresiranosti pravosudnih i političkih institucija za obračun s korupcijom. One kojima se takav razvoj čini nemogućim treba upozoriti na višegodišnji trend pogoršanja percepcije korupcije u više članica Europske unije. Prije samo pet godina Cipar je prema podacima Transparency Internationala, predvodio grupu zemalja koje su se Europskoj Uniji priključile 2004. ili kasnije, dok je Mađarska bila daleko bolje plasirana od Rumunjske. No prema posljednjim podacima situacija na Cipru lošija je nego u baltičkim zemljama ili u Poljskoj, dok se percepcija korupcije u Mađarskoj i Rumunjskoj navodno izjednačila.

Ono najzanimljivije što sugerira studija Transparency Internationala je sve vidljivija korelacija između zemljopisnog položaja pojedine europske zemlje na osi “sjever-jug” i percepcije raširenosti korupcije. Nekadašnja tumačenja razlika između “stare” i “nove” Europe, potvrđuju se kao tek donekle relevantna na primjeru većine post-sovjetskih država, no ne i u slučaju zemalja koje se nalaze bliže srednjoj Europi. Percepcija korupcije u Poljskoj i Češkoj, kao i uloga države u borbi s tom pošasti, u međuvremenu svrstavaju te dvije zemlje na globalnoj listi daleko ispred Španjolske, Italije ili Grčke. Sudeći prema trendovima posljednjih nekoliko godina, ta razlika će vjerojatno i dalje rasti. No ideja o korupciji kao endemskoj bolesti europskog juga ima potencijalno devastirajući učinak i na ta društva i na budućnost Europske unije u kojoj su optužbe za probleme zamjenile nekadašnji osjećaj zajedništva. Stoga je izuzetno važno da južnoeuropska društva nastave borbu protiv korupcije i ne prepuštaju se apatiji.

Posljednjih dana europska javnost s velikim zanimanjem prati masovne proteste u Rumunjskoj, uzrokovane pokušajem vlade da dekriminalizira korupciju u slučaju “manjih iznosa do 48.000 dolara”, te na taj način navodno riješi problem pretrpanih zatvora. Masovni višednevni prosvjedi stotina tisuća građana već su natjerali vladu da povuče sporni dekret koji je, kako se pretpostavlja, donesen s ciljem zaustavljanja sudskog procesa protiv šefa vladajućeg PSD-a, Liviua Dragnea. Rumunjski građani uspjeli su u kritičnom trenutku zaustaviti skandalozni pokušaj donošenja zakona po mjeri moćnog pojedinca. Vrijeme će pokazati da li prosvjedi signaliziraju novo vrijeme u zemlji osiromašenoj korupcijom i bezobrazlukom političkih elita ili će vlastodršci smisliti neki manje uočljiv način prisvajanja države, a rumunjska javnost već za koji tjedan ponovo utonuti u rezignaciju i apatiju.

Što se tiče ostatka svijeta, rezultati su očekivani. Ponajbolje rezultate ostvaruju bogate zemlje anglo-saksonske pravne i političke tradicije, te najbogatiji među azijskim tigrovima. Na dnu ljestvice tavore zemlje uništene ratovima i promašenim društveno-političkim eksperimentima. Korelacija je i više nego jasna: kombinacija siromaštva i nedemokratske vlasti pogoduje bujanju korupcije. No ono što je najgore je da korupcija negativno utječe na šanse nekog društva da postane bogatije, što najsiromašnije zemlje uvodi u začarani krug siromaštva i korupcije gdje se bijeg mnogima čini kao jedini izlaz.

Kontakt

Centar za održivi razvoj

Blajburška 29,
21260 Imotski, Croatia


Info centar

Biskupa Paškala Vujčića 1
HR-21260 Imotski

Tel/fax: +385 21 410 274
Gsm: +385 98 540 538
Mailto: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

cor - kocka

logo u boji veliki hr-300x218

EU

Službena web stranica Europske unije:
www.ec.europa.eu

Delegacija Europske unije u Republici Hrvatskoj:
www.delhrv.ec.europa.eu

EuropeAid Cooperation Office:
http://ec.europa.eu/europeaid/index_en.htm

Posjeti stranicama

434661



Your IP:52.91.90.122