demokracijaŽivimo li u demokraciji?

BERTO ŠALAJ Odgovor na to pitanje ovisi, naravno, o tome kako definiramo demokraciju. Temeljno demokratsko načelo, ono po kojemu se demokracija razlikuje od drugih političkih poredaka, glasi:  svi oni na koje se neka odluka odnosi trebaju sudjelovati u donošenju te odluke. U kojoj mjeri je to načelo prisutno u suvremenim društvima koja formalno označavamo predstavničkim demokracijama? Nažalost, ono je prisutno vrlo rijetko. Suvremene predstavničke demokracije su politički sustavi u kojemu gotovo sve najvažnije političke odluke donose tzv. političke elite, pa zato jedan dio politologa označava takve sustave kao elitističke demokracije. Uloga građana svedena je na mogućnost da, putem povremenih izbora, prihvate ili odbace ljude koji vladaju. Neki politolozi idu i korak dalje i tvrde kako danas uopće više ne živimo u demokraciji. Oni suvremeno stanje opisuju pojmom postdemokracije, kao situaciju u kojoj su demokratski instituti i institucije još uvijek formalno prisutni, ali se politička praksa sve više udaljava od demokratskih ideala. Rekao bih da danas živimo u predstavničkim demokracijama koje su u vrlo ozbiljnoj krizi.

HRVOJE JURIĆ Ako se prisjetimo da demokracija izvorno i doslovno znači 'vladavina naroda', odnosno da je subjekt demokracije narod u smislu demosa, političkog naroda ili građana, te ako pod tim vidom propitamo društveno-političku zbilju, doći ćemo do odgovora da ne živimo u demokraciji. Živimo pod vlašću jednog sistema koji se naziva demokracijom i koji je nalik na demokraciju, ali se umnogome udaljio od demokracije. Taj pseudodemokratski sistem iznevjerio je ne samo izvornu ideju demokracije, nego i ideju predstavničke demokracije koja je već sama po sebi udaljavanje od onoga što bi demokracija zapravo trebala biti. Pritom mislim na parodiju demokracije kakvu nalazimo u EU, koju vodi nedemokratska birokracija, kao i na nedemokratsku partitokraciju, vladavinu prividno različitih partija u Hrvatskoj. A takve pseudodemokratske oligarhije pod vlašću su centara globalne ekonomske moći, odnosno neoliberalnog kapitalizma.

Zašto je demokracija u krizi?

BERTO ŠALAJ Današnja predstavnička demokracija rezultat je povezivanja dvaju načela, demokracije i predstavništva. Kada je ideja demokracije tijekom 18. i 19. stoljeća ponovno ojačala, zaključeno je da, zbog velikog broja stanovnika i ogromnog teritorija, prakticiranje demokracije više nije moguće u obliku direktnog,  neposrednog odlučivanja građana, kao što se to događalo u atenskoj demokraciji. Demokracija i predstavništvo povezuju se u obliku predstavničke demokracije kao tipu političkog poretka u kojem političke odluke narod ne donosi izravno nego to rade njegovi predstavnici koje bira na slobodnim izborima. Međutim, taj model u sebi sadrži inherentnu mogućnost da originalni glas naroda bude zanemaren ili iskrivljen od strane predstavnika. Predstavnici ne vode računa o interesima naroda nego o svojim partikularnim interesima ili o interesima moćnih manjina. Upravo to je ono što nam se danas događa: izabrani predstavnici zanemarili su interese građana i vode računa o interesima moćnih manjina. Logično je da kod građana takva situacija izaziva veliko nezadovoljstvo.

HRVOJE JURIĆ Moglo bi se reći da je demokracija oduvijek u krizi i da nikad nije savršeno funkcionirala. Ali to nipošto nije argument protiv demokracije. Uostalom, upravo je borba za demokraciju – koja u prvom redu podrazumijeva slobodu, jednakost i pravednost – motor povijesti. Međutim, čini mi se da demokracija nikada nije bila toliko krivotvorena kao danas. „Ovlašteni tumači“ demokracije su upravo oni koji intenzivno, a podlo rade protiv demokracije. Zato taj sistem nazivam 'antidemokratskim demokratizmom', u što spada i spomenuta partitokracija. Glavni uzrok tog stanja je bolesna sprega politike i kapitala, gdje kapital diktira politiku, a cijela priča o demokraciji samo je krinka ispod koje se kriju čisto ekonomski, i to partikularni i privatni interesi, koji instrumentaliziraju cijelo područje politike, i političke institucije i građane. Drugi uzrok krize demokracije je otuđenje građana od politike, odnosno apatija i pasivnost građana, što pogoduje onim strukturama koje teže ostvarenju apsolutne ekonomske i političke moći.

Kako demokratizirati demokraciju?

BERTO ŠALAJ Pojmom demokratizacije demokracije želi se naglasiti kako je potrebno osigurati kontinuirano sudjelovanje odgovornih i informiranih građana u političkim procesima. Kako bi se ostvario taj cilj i prevladala kriza demokracije, osmišljavaju se različiti alternativni modeli demokracije. Pritom treba istaknuti kako izraz alternativan ne znači potpuno odbacivanje predstavničke demokracije nego svojevrsno popravljanje, nadopunu određenim mehanizmima i institucijama koje bi trebale osigurati snažnije sudjelovanje građana u procesu donošenja odluka. Tako se, primjerice, sve više govori o modelu sudioničke demokracije kojim se u procese političkog odlučivanja želi uključiti što veći broj građana, osmisliti nove mehanizme političkog sudjelovanja građana te proširiti demokratsko načelo i u druge sfere života. Pritom treba naglasiti kako nije riječ isključivo o teorijskom modelu, nego se njegovi elementi mogu prepoznati i u političkoj praksi. Kao jedan od primjera može se izdvojiti neposredno odlučivanje građana o budžetu koje se događa u nekim gradovima, kao što je, primjerice, brazilski grad Porto Alegre.

HRVOJE JURIĆ Demokratiziranje demokracije značilo bi povratak politike, političkog i društvenog života, društva, zajednice i građana – izvornom značenju i smislu demokracije. Drugim riječima, demokratizirati demokraciju značilo bi učiniti demokraciju izravnijom, smanjiti na najmanju moguću mjeru jaz između subjekta demokracije, tj. naroda ili građana, te demokratskih procedura koje uključuju zajedničko prepoznavanje i artikuliranje problema, zajedničko odlučivanje i izvršavanje odluka, dakako, uz permanentnu raspravu unutar zajednice i među zajednicama. To podrazumijeva i razvijanje drugačijih mehanizama demokracije, po strani od onih koji nam se nude u postojećem hijerarhijsko-institucionalnom matrixu. Mislim da je u tom smislu najvažnije djelovati u sferi obrazovanja i medija, jer to su vitalne točke sistema i generatori njegove ideologije, te graditi i osnaživati žive zajednice, odnosno komunalnu i društvenu solidarnost.

Što znači „direktna demokracija“?

BERTO ŠALAJ Mislim da je korisno napraviti razliku između pojmova izravne i direktne demokracije. Pojmom izravne demokracije u suvremenoj se politologiji označavaju instituti neposrednog odlučivanja građana o određenim političkim pitanjima, pri čemu se najčešće misli na referendume, građanske inicijative i opozive. Direktna demokracija širi je pojam, ona uključuje institute izravne demokracije, ali i druge oblike direktnog sudjelovanja građana u procesima donošenja političkih, ali i drugih društvenih odluka. Može se reći da trenutno živimo u sustavu u kojemu neki ljudi vladaju cijelo vrijeme u svim javnim stvarima. Direktna demokracija pretpostavlja potpuno drugačiji sustav, onaj u kojemu svi ljudi vladaju sobom cijelo vrijeme u svim javnim stvarima.

HRVOJE JURIĆ Direktna demokracija je onaj oblik demokracije u kojem ljudi odlučuju o društvenim i političkim inicijativama direktno, izravno ili neposredno, za razliku od predstavničke demokracije u kojoj ljudi glasaju za svoje predstavnike ili zastupnike koji potom samostalno, a najčešće i samovoljno, bez konzultacije s građanima, odlučuju o društvenim i političkim pitanjima. Naravno da ovako općenito definirana direktna demokracija u praksi može poprimiti različite oblike, ali to i jest njezin smisao: dopustite ljudima da sami odluče kako žele urediti svoju zajednicu. U svakom slučaju, direktna demokracija podrazumijeva drugačiju distribuciju i transfer moći, ali i drugačiju distribuciju i transfer odgovornosti. Ona ne znači samo direktan izbor političkih predstavnika pod uvjetima vladajućeg ekonomsko-političkog sistema i za taj sistem, kao što ne znači niti samo više referenduma kojima sistem vrlo rado manipulira.

Je li direktna demokracija ostvariva i kako?

BERTO ŠALAJ Jedan od  najvećih teoretičara demokracije 20. stoljeća, američki politolog Robert Dahl, u jednom od svojih radova navodi kako, s obzirom na brojna ograničenja s kojima se susrećemo u stvarnom svijetu, ne vjeruje da bismo mogli stvoriti savršeni demokratski sustav. Ta njegova teza mogla bi se primijeniti i na ideal direktne demokracije. Iako možda nikada nećemo ostvariti potpunu direktnu demokraciju, ona ostaje ideal na temelju kojeg usmjeravamo svoje napore. Za motiviranje ljudi da krenu na putovanje iz trenutnoga lošeg stanja ponajprije je neophodno vjerovanje u neki ideal, iako ga možda nikada u potpunosti nećemo dosegnuti. Granice onoga što je ostvarivo uvelike ovise i o uvjerenjima ljudi o tim granicama. Prestanemo li vjerovati da je ideal direktne demokracije ostvariv, onda ni popravljanje predstavničke demokracije neće biti moguće.

HRVOJE JURIĆ Naravno da je direktna demokracija ostvariva. Štoviše, postoje brojni primjeri u prošlosti i sadašnjosti koji pokazuju da ona funkcionira u različitim povijesnim i društvenim okolnostima. Ne dajte da vas zavedu oni koji tvrde da je direktna demokracija utopija, jer oni i ovu nesavršenu predstavničku demokraciju čine sve više utopijskom idejom. Direktnu demokraciju možemo ostvariti ovdje i sada ako izokrenemo vladajuću geometriju politike, tj. ako demokraciju počnemo graditi odozdo – od pojedinaca i manjih zajednica. Direktne demokracije nema bez supsidijarnosti, a nje pak nema bez solidarnosti. Time se „gradi novi svijet u ljušturi staroga“. No, najprije građani trebaju artikulirati svoje nezadovoljstvo postojećim stanjem, informirati se, educirati i osvještavati, zatim se trebaju aktivirati i organizirati da bi se mogli upustiti u socijalno-političku borbu koju treba voditi na svim razinama: od obitelji, susjedstva, škole i radnog mjesta do prostora javnosti u najširem smislu. Smatram da akumulacija manjih promjena može dovesti do revolucionarnih promjena.

www.gong.hr

Kontakt

Centar za održivi razvoj

Blajburška 29,
21260 Imotski, Croatia


Info centar

Biskupa Paškala Vujčića 1
HR-21260 Imotski

Tel/fax: +385 21 410 274
Gsm: +385 98 540 538
Mailto: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

cor - kocka

logo u boji veliki hr-300x218

EU

Službena web stranica Europske unije:
www.ec.europa.eu

Delegacija Europske unije u Republici Hrvatskoj:
www.delhrv.ec.europa.eu

EuropeAid Cooperation Office:
http://ec.europa.eu/europeaid/index_en.htm

Posjeti stranicama

400771



Your IP:54.224.56.126