U više od 150 zemalja diljem svijeta, na današnji se dan obilježava Dan posvećen našem domu, planeti Zemlji. Ovaj treći kamenčić od Sunca je star preko 4.5 milijardi godina i dom je 7.6 milijardi ljudi.
Na konferenciji UNESCO-a 1969. godine John McConnell prvi je put predstavio ideju obilježavanja Dana Zemlje i iste je godine dizajnirana Zastava Zemlje, a sam je naziv Earth day prvi put upotrijebio 21. ožujka gradonačelnik San Francisca Joseph Alioto 1969. u proglasu kojim je odlučeno da se u gradu i na područja San Francisca proslavi kao Dan planeta Zemlje.
Dan planeta Zemlje službeno se obilježava od 1992. godine kada je tijekom Konferencije UN-a o okolišu i razvoju u Rio de Janeiru na kojoj je sudjelovao velik broj predstavnika vlada i nevladinih udruga usklađen dalekosežni program za promicanje održivog razvoja.
U Hrvatskoj se Dan planeta Zemlje organizirano obilježava od 1990. godine.
Zadnjih nekoliko godina Dan planete Zemlje fokusira se na problem zagađenja okoliša plastičnim materijalima. Plastika je sastavni dio našeg življenja, pokazala se izvrsnom u gotovo nebrojenim namjenama. No priča o plastičnim materijalima ima i tamnu stranu. Proces razgradnje iznimno je dugotrajan, opasan po okoliš i životinje. Plastika se može reciklirati i nije joj mjesto u ekosustavu izvan funkcije za koju je namijenjena. Ipak, ove godine glavna tema je, očekivano, globalna pandemija koronavirusa.
Od trovanja i ozljeđivanja morskog života do prisutnosti plastike u našoj hrani koja remeti rad hormona i uzrokuje bolesti opasne po život, rani pubertet, eksponencijalni rast plastike prijeti opstanku našeg planeta.
- Plastične vrećice zamijeni platnenim
- Isključi električne uređaje kad ih ne koristiš
- Uvijek zatvori vodu dok pereš zube
- Ugasi svjetlo kad izlaziš iz prostorije
- Umjesto plastičnih čaša koristi staklene. Izbjegavaj plastične tanjure, posude i pribor za jelo, a koristi one obične koji se peru
- Obične baterije zamijeni onima koji se pune
- Kad god možeš umjesto papirnatih ručnika koristi kuhinjske krpe
- Razvrstavaj otpad i odlaži ga u predviđene kontejnere
- Ako imaš tu mogućnost, uvijek kupuj organsku hranu koja nije tretirana kemikalijama ili sredstva za higijenu koja nose oznaku da su od prirodnih sastojaka
- Posadi drvo ili uzgajaj kućne biljke ako živiš u zgradi jer one potiču pročiščavanje zraka
- Zamijenite stare žarulje s LEDicama
- Upotrebljavaj javni prijevoz kad god možeš
- Doniraj staru odjeću i stvari umjesto da baciš
“Hrvatska kao mala i slabo naseljena zemlja ima šansu da se prvenstveno okrene mlađoj populaciji ponudi nove vizije opstanka.
To je strateško pitanje Hrvatske.
Krš zauzima najveći dio naše zemlje a potpuno je zapostavljen kao resurs razvoja. Od proizvodnje ekološke hrane i vinogradarstva do turističkih sadržaja raznih OPG-ova do novih uslužnih tehnoloških inkubatora on može biti atraktivan novim kretanjima ka manjim samoodrživim ekološkim dobro organiziranim zajednicama koja žive novim stilom života.
Oni nisu idealistički koncept nego već egzistiraju u mnogim zemljama, a ima ih desetak tisuća. Za nas su lički prostori i Dalmatinska zagora bogati vodom, pašnjacima, šumama pravi izazov za pokretanje ovih zajednica. Za početak od 20 do 50 stanovnika na prostorima gdje je zemlja u vlasništvu države i postoji kakva takva infrastruktura u prometnom smislu. Razni ekonomski instrumenti države mogu potaknuti razvoj. Možda budućnost pripada samodovoljnim malim tehnološkim parkovima i ovako organiziranim jedinicama. o bi bili hibridi eko sela i početka stvaranja manjih urbanih sustava kao ideja novog zadrugarstva koja je bila jedna od najuspješnijih oblika privređivanja u u prošlosti Hrvatske” – poručili su danas Zeleni Dalmacije.
Dalmacija danas
