Nevladina udruga GONG predstavila je u četvrtak, 29. lipnja, rezultate istraživanja rasprostranjenosti fenomena “zarobljavanja države” na lokalnoj razini vlasti u Hrvatskoj.
Nevladina udruga GONG predstavila je u četvrtak, 29. lipnja, rezultate istraživanja rasprostranjenosti fenomena “zarobljavanja države” na lokalnoj razini vlasti u Hrvatskoj. Studija o političkom i regulatornom umrežavanju moćnih pojedinaca, grupa i mreža koje prisvajaju i/ili koriste sustav radi ostvarivanja partikularnih interesa i kontrole nad javnim institucijama, uslugama i resursima predstavljena je na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu.
Nakon uvodnih riječi moderatora Dragana Zelića iz udruge GONG, publici se obratio prof. dr. Siniša Zrinščak s Pravnog fakulteta u Zagrebu, član istraživačkog tima. Fokus istraživanja usmjeren je na strukturalne uvjete zarobljavanja države, te na pitanja tko su akteri i koji su mehanizmi zarobljavanja države, pojasnio je Zrinščak. Osvrćući se se na ključne koncepte korištene u istraživanju, Zrinščak je konstatirao da zarobljavanje (capture) možemo promatrati i kao proces i kao skup učinaka. Zarobljavanje lokalnih institucija, odnosno lokalne države, istraživano je na primjeru Zagreba, Slavonskog Broda, Dubrovnika i Istarske županije, lokalnih sredina u kojima na vlasti nije ni HDZ ni SDP. Tijekom istraživanja provedeno je 55 polustrukturiranih intervjua. Rezultati su nadopunjeni analizom dokumenata, razgovorima s fokus grupama građana te tijekom validacijskih radionica s lokalnim dionicima.
.
Rezultate istraživanja predstavila je Nives Miošić-Lisjak, zamjenica predsjednika Vijeća GONG-a, također članica istraživačkog tima. Prakse zarobljavanja prisutne su u svim istraživanim zajednicama, s tim da su modaliteti provedbe prilagođeni lokalnom političkom kontekstu, tipu i količini resursa, te u konačnici, umješnosti aktera u kombiniranju formalnih i neformalnih praksi u ostvarivanju partikularnih interesa, naglasila je Miošić-Lisjak u uvodu. Te prakse često su omogućene i poduprte važećim zakonsko-institucionalnim rješenjima, te se razvijaju u interakciji s vodećim nacionalnim strukturama, upozorila je Miošić-Lisjak na složenost problematike zarobljavanja, odnosno njene prevencije i penalizacije. Najčešća područja zarobljavanja države su zapošljavanje i kadroviranje, prostorno planiranje, građevinski radovi, te socijalne mjere.
.
Poseban problem predstavlja činjenica da nije zarobljena samo država, već su u značajnoj mjeri zarobljeni i kontrolni mehanizmi poput političke opozicije, medija i civilnog društva koji bi trebali štititi državu od zarobljavanja. Nefunkcioniranje kontrolnih mehanizama dovodi u pitanje budućnost društva, upozorila je Miošić-Lisjak na sumornu hrvatsku perspektivu. Ipak najveći problem nije ni sama ovisnost medija i udruga civilnog društva o odlukama onih koje bi trebali kontrolirati što nerijetko rezultira njihovom autocenzurom. Poražavajući rezultat istraživanja i popriličan problem za Hrvatsku predstavlja saznanje da građane uglavnom ne smeta zarobljavanje države. Građani prepoznaju prisvajače kao sposobne političare i nagrađuju ih novim mandatima uz objašenje da “ionako svi kradu”, navela je Miošić-Lisjak, te upozorila na još jedan poražavajući rezultat istraživanja. Najmanje brige za zajednicu i javno dobro pokazuju mladi i sredovječni birači, dok su svoje društvene odgovornosti najsvjesniji najstariji birači.
.
Autori studije svoje su preporuke podijelili u dvije skupine. Što se tiče normativne razine, trebalo bi smanjiti ovlasti gradonačelnika, te uvesti načelo nespojivosti gradonačelničke funkcije i funkcije saborskog zastupnika jer se radi o sukobu interesa, kazala je zamjenica predsjednika Vijeća GONG-a. Također, trebalo bi inzistirati na zabrani kandidiranja za političku funkciju pojedincima koji su kazneno osuđeni, te sankcionirati korištenje privilegiranih političkih informacija za ostvarivanje političke ili materijalne dobiti, primjerice u slučajevima pogodovanja privatnim interesima prilikom prenamjene zemljišta. Također, hitno trebamo zakon o zaštiti žviždača, upozorila je Miošić-Lisjak.
Što se tiče preporuka u sferi društvenog djelovanja, istaknuta je potreba nastavka i intenziviranja rada na povećanju demokratske političke kulture građana. Važno je također unaprijediti razmjenu informacija i zajedničke aktivnosti zagovarača i istraživačkih novinara, te osnažiti lokalne i nacionalne incijative za pružanje otpora praksama zarobljavanja.
.
Prof. dr. Ivan Koprić s Pravnog fakulteta u Zagrebu osvrnuo se u nastavku na odnos lokalne i državne uprave u Hrvatskoj. U 27 godina se nismo maknuli od paternalističke koncepcije gdje je središnja država mudar otac, a lokalna uprava razmaženo derište, naveo je Koprić, uz opasku da se ionako veliki utjecaj središnje države kontinuirano širi osnivanjem novih agencija. Što se tiče zarobljavanja države, direktni izbor gradonačelnika učinio je zarobljavanje jednostavnijim jer nema više ni političke ni javne kontrole nad procesom, naveo je Koprić te upozorio na najavljene zakonodavne promjene. Izgleda da ćemo za za par dana dobiti zakon koji gradonačelnicima i načelnicima omogućuje da sami formiraju lokalne proračune. To je ogroman korak unatrag, slom demokratskih principa, upozorio je Koprić.
U vezi mogućih rješenja, profesor Koprić istaknuo je da se zloupotreba ne može spriječiti pravnom regulacijom, koliko god ona bila detaljna. USKOK i državno odvjetništvo nemaju kapaciteta kontrolirati sve načelnike općina, to bi trebale nadgledati druge instance, pojasnio je Koprić. Postoji čak 30 instanci kontrole, a sustav je svejedno porozan jer institucije poput državne revizije nemaju kapaciteta sve kontrolirati, a kamoli redovno. Stoga bi se trebalo usmjeriti na paralelne mjere, prije svega ojačati lokalni politički sustav. No, rade se promjene u sustavu koje će institucije kontrole dodatno oslabiti.
.
Prof. dr. Nenad Zakošek s Fakulteta političkih znanosti i predsjednik Vijeća GONG-a konstatirao je u uvodnim riječima da mali broj ljudi u publici svjedoči o tome koliko se teško izboriti za pažnju javnosti u konkurenciji drugih događaja. Osvrćući se na studiju, Zakošek je naglasio da nam pojmovi poput “zarobljavanja države” (state capture) omogućavaju razumijevanje stvarnosti iz nove perspektive. Povlačeći paralelu s nekim drugim pojmovima, Zakošek je istaknuo primjer pojma “klijentelizma” koji je doživio nevjerojatnu konjukturu u posljednja dva desetljeća i od relativno nepoznatnog znanstvenog pojma, prisutnog ponajviše u domeni antropoloških istraživanja afričkih društava, danas dospio čak i u vokabular nadbiskupa Bozanića, koji ga je nedavno upotrijebio opisujući situaciju u Hrvatskoj.
Pojam klijentelizma smo usvojili, a sada u javni diskurs treba ući i pojam zarobljavanja države, naglasio je Zakošek. Cilj ovakvih istraživanja je ogoliti klijentelizam u njegovim različitim formama, no rezignacija građana je vrlo široko rasprostranjena, čak možemo govoriti i o njenoj folkorizaciji koja se ogleda u uzrečicama poput “tko je jamio, jamio je”, nastavio je Zakošek i upozorio da je jako teško izaći iz ove situacije. Preduvjet promjene Zakošek vidi u krupnom političkom događaju koji će pokrenuti druge procese, no napominje da i manjinske inicijative također mogu stvoriti javni pritisak.
.
Više o navedenom istraživanju možete pročitati na web stranicama GONG-a. Je li Hrvatska zarobljena država možete čitati i u članku koji smo objavili u rujnu 2016. godine.
Izvor: http://javnodobro.udd.hr
srpanj, 2017.
