Hoće li plan o izgradnji 13 regionalnih centara za gospodarenje otpadom s MBO postrojenjima, zahvaljujući kojem su se do 2018. trebali postići obvezujući ciljevi u zbrinjavanju komunalnog otpada, ostati samo mrtvo slovo na papiru?
Hoće li plan o izgradnji 13 regionalnih centara za gospodarenje otpadom s MBO postrojenjima, zahvaljujući kojem su se do 2018. trebali postići obvezujući ciljevi u zbrinjavanju komunalnog otpada, ostati samo mrtvo slovo na papiru? Takvo pitanje nametnulo se nakon što je zastupnik u Europskom parlamentu Davor Škrlec upozorio da Europska komisija (EK) novim paketom kružne ekonomije namjerava iz europskih fondova samo iznimno financirati izgradnju spalionica i postrojenja za mehaničku i biološku obradu otpada (MBO), kakvi se dovršavaju kod Rijeke i Šibenika, odnosno planiraju graditi na još desetak lokacija u Hrvatskoj.
‘Europska komisija je u svojoj komunikaciji i prijedlogu izmjena direktiva koje se odnose na gospodarenje otpadom te gospodarenje ambalažnim otpadom u paketu kružne ekonomije jasno poručila kako će se spalionice i MBO postrojenja financirati iz kohezijskih fondova samo u izvanrednim slučajevima i uz dostavljanje dokaza da je prije toga u potpunosti poštivana hijerarhija gospodarenja otpadom, odnosno da je uspostavljen sustav odvojenog prikupljanja otpada’, naglašava Škrlec.
Cilj je kružne ekonomije, kako pojašnjava, razvrstavanjem otpada izdvojiti biorazgradivu komponentu iz komunalnog otpada za proizvodnju komposta, odnosno izdvojiti ostale vrijedne komponente kako bi se otpad što prije klasificirao kao sekundarna sirovina. Takve sustave gospodarenja komunalnim otpadom s primarnom selekcijom na kućnom pragu ima i nekoliko naših gradova, među kojima je i Prelog, u kojem je nakon kompostane za biorazgradivi otpad napravljena sortirnica korisnog otpada.
‘Iako još nisu svi uveli ni obvezno odvojeno prikupljanje papira i stakla, a da ne govorimo o biorazgradivom otpadu, sustav odvojenog prikupljanja otpada već je na nekoliko primjera i u nas pokazao svoju učinkovitost i opravdanost stvaranjem lokalnih radnih mjesta. Sada je samo potrebno pomoći razvoj poduzetništva koje bi prikupljenoj sekundarnoj sirovini kroz stvaranje novih poluproizvoda ili proizvoda dalo dodanu vrijednost i time ostvarilo veću zaradu na tržištu’, smatra zastupnik ORaH-a u Europskom parlamentu, napominjući da se Hrvatska još uvijek nalazi među sedam zemalja koje glavninu otpada odvoze na odlagališta, ali to treba mijenjati sukladno načelima kružne ekonomije zbog penala koji prijete.
Primjer Preloga, kako dodaje, zorno pokazuje da se pravilnom primjenom politike kružne ekonomije ne samo štiti okoliš, nego i sigurno snižava cijena komunalnih usluga za građane.
‘Nasuprot tome, sigurno će porasti cijena odvoza komunalnog otpada u velike, regionalne centre za gospodarenje otpadom (CGO) jer su udaljeni i po nekoliko desetaka kilometara. Osim zbog transporta, cijena bi porasla zbog troškova odlaganja otpada u centre za gospodarenje otpadom. Nadalje, glavni proizvod CGO-a je RDF, što znači da se spaljuje velika količina materijala koji bi se mogao iskoristiti za dobivanje sekundarne sirovine, a biološka komponenta se odlaže za proizvodnju deponijskog plina’, pojašnjava Škrlec, naglašavajući da su postavljeni ciljevi EK u smjeru promjene paradigme i cjelokupne javne politike upravljanja otpadom suprotni daljnjem financiranju spalionica i MBO postrojenja.
Izvor: tportal.hr
Fotografija: Autor- Marijan Susenj