HR EN

Predsjednik Vlade Orešković na sjednici najavio Nacionalni program reformi koji će predstaviti idućeg tjedna

Na početku sjednice Vlade predsjednik Vlade Republike Hrvatske Tihomir Orešković najavio je da će se idućeg tjedna na sjednici Vlade predstaviti Nacionalni program reformi, koji će se zatim do kraja mjeseca dostaviti Europskoj komisiji.

Kazao je da je plan kvalitetan i istaknuo da se Vlada trudila ravnomjerno rasporediti teret reformi, koje se „možda neće sviđati svima, ali su fer“. Također, kazao je da su imali uspješan sastanak sa socijalnim partnerima, na kojem su sindikati predložili dodatne reforme kojima će se poboljšati poslovna klima u Hrvatskoj. Također, premijer je kazao da Vlada planira do kraja godine uputiti 238 zakona u proceduru.

Zamjenik ministra unutarnjih poslova Davor Blažević kazao se Zakonom o nabavi i registraciji oružja građana usklađujemo s direktivama Europske unije kojima su propisana pravila kojima se omogućuje kontrola nabave, registracije i kretanja oružja unutar država članica Europske unije. Direktiva predlaže određivanje kategorije vatrenog oružja čija bi nabava i držanje za građane bila zabranjena ili bi zahtijevala odobrenje ili prijavu. „Ovim Prijedlogom zakona regulira se dio materije iz važećeg Zakona o oružju, a koji se odnosi na postupak nabave i registracije oružja koje građani nabavljaju za civilne potrebe, postupanje s tim oružjem i streljivom, postupak u slučaju smrti vlasnika oružja, okolnosti pod kojima se od građana oduzima oružje i streljivo te nošenje oružja preko državne granice“, kazao je ministar.  Također, kazao je da se zbog jasnijeg propisivanja važećih odredbi te usklađivanja s novim direktivama Europske unije potrebna značajnija intervencija u Zakon o eksplozivnim tvarima te proizvodnji i prometu oružja te se pristupilo izradi novoga Zakona. Isto tako, ukazala se potreba objedinjavanja cjelokupnog područja eksplozivnih tvari u jedan propis.

O izmjenama Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske govorio je ministar obrane Josip Buljević, koji je pojasnio da bi trebalo, u skladu s člankom 225. važećeg Zakona, do 31. prosinca 2016. godine, po sili zakona iz Oružanih snaga RH izdvojiti sve časnike sa srednjom stručnom spremom i djelatne vojnike/mornare primljene u djelatnu vojnu službu na neodređeno vrijeme, a koji imaju navršenih 20 godina staža osiguranja. Analizom je utvrđeno da do propisanoga roka sve ove osobe neće ispuniti ostale propisane uvjete za umirovljenje, što bi dovelo do toga da bi dio njih morao biti izdvojen iz Oružanih snaga RH bez prava na mirovinu. Izdvajanjem velikog broja djelatnih vojnika/mornara do kraja 2016. godine, Oružane snage RH bi u toj kategoriji ostale bez znatnog broja osoba deficitarnih vojno-stručnih specijalnosti.  Stoga se izmjenama predlaže izdvajanje djelatnih vojnika/mornara iz Oružanih snaga RH do kraja 2019. godine, radi prilagodbe dinamike izdvajanja navedenih kategorija djelatnog vojnog osoblja stvarnim potrebama Oružanih snaga Republike Hrvatske.

Ministar poljoprivrede Davor Romić, što se tiče Uredbe o financijskoj strukturi omotnice za program izravnih plaćanja u 2015. godini, kazao je da Republika Hrvatska ima za financiranje Programa izravnih plaćanja za 2015. godinu na raspolaganju maksimalno 432,425 milijuna eura od čega iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EPJF) 183,735 milijuna eura, a iz državnog proračuna Republike Hrvatske moguće je maksimalno nadopuniti 248,690 milijuna eura ili 1,901 milijardi kuna. Također, kazao je da je Programu ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020. predviđena je mjera M18 – Pomoć hrvatskom učešću u financiranju izravnih plaćanja unutar koje je za financiranje mjere u 2015. godini moguće maksimalno izdvojiti 356.424.813 kuna. Prijedlogom uredbe se utvrđuje struktura dopunskih nacionalnih izravnih plaćanja, odnosno hrvatsko učešće u financiranju. Prijedlog financiranja mjera iz programa izravnih plaćanja u 2015. godini izrađen je sukladno usvojenom Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2016. godinu i projekcijama za 2017. i 2018. godinu u kojem je za 2016. godinu na stavkama A819058 ZPP – Izravna plaćanja poljoprivrednim proizvođačima i A820058 ZPP – Mjere ruralnog razvoja osigurano 1.898.952.242 kuna. Rok za plaćanja u okviru programa izravnih plaćanja u 2015. godini teče od 1. prosinca 2015. godine do 30. lipnja 2016. godine.

O Uredbi o privremenoj izvanrednoj pomoći poljoprivrednicima u sektoru stočarstva ministar Romić kazao je da je mjera pomoći poljoprivrednicima u sektoru stočarstva privremena izvanredna mjera protiv tržišnih poremećaja kojom se dodjeljuje potpora poljoprivrednicima u sektoru stočarstva u skladu s Delegiranom uredbom Komisije, a uslijed lošeg stanja i tržišnih poremećaja u sektoru pri čemu je nastala situacija u kojoj su dostupne mjere nedostatne za rješavanje tržišnog poremećaja. S obzirom na izuzetno kritičnu situaciju u sektoru mlijeka korisnici mjere pomoći poljoprivrednicima u sektoru stočarstva su pravne i fizičke osobe koje su ostvarile pravo na proizvodno vezanu potporu za krave u proizvodnji mlijeka u 2015. godini. Republici Hrvatskoj je stavljena na raspolaganje potpora Europske unije u iznosu od 1.812.383,00 eura, odnosno 13.825.763,72 kuna. Osim toga, predviđena je dodjela dodatnog iznosa potpore do 100% odgovarajućeg iznosa potpore Europske unije zbog čega je u državnom proračunu Republike Hrvatske predviđeno dodatnih 13.825.763,72 kuna. Slijedom navedenoga, u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2016. godinu i projekcije za 2017. i 2018. godinu u 2016. godini na razdjelu Ministarstva poljoprivrede osigurana su sredstva u ukupnom iznosu od 27.651.527,44 kuna. Jedinični iznos potpore po grlu utvrdit će se temeljem omjera ukupne omotnice i utvrđenog broja prihvatljivih grla. Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju isplatu sredstava korisnicima izvršiti će jednokratno i to najkasnije do 30. lipnja 2016. godine.

Ministrica rada i mirovinskoga sustava Nada Šikić predložila je da godišnja kvota dozvola za zapošljavanje stranaca za kalendarsku godinu 2016., imajući u vidu nedostatak radne snage na domaćem tržištu rada, iznosi 3.115 dozvola. Od toga, godišnja kvota za produženje već izdanih dozvola za zapošljavanje stranaca u Republici Hrvatskoj iznosila bi 800 dozvola, a godišnja kvota za novo zapošljavanje stranaca u Republici Hrvatskoj 2.300 dozvola, od čega se 1.500 dozvola odnosi na brodogradnju, a 500 na graditeljstvo. Godišnja kvota dozvola za sezonsko zapošljavanje u poljoprivredi iznosi ukupno 15 dozvola. Ministrica je istaknula da je u ovom trenutku na Zavodu za zapošljavanje 276.406 nezaposlenih osoba te zaključila da Zavod nije razvio proaktivnu politiku u kojoj bi mogli za tržište rada u ovoj sezoni pripremiti potrebne radnike, naročito u turizmu i graditeljstvu. „Ovo je privremena mjera, za iduću godinu predlažemo puno aktivniji pristup Zavoda ili sklapanje bilateralnih sporazuma sa zemljama koje nisu članice Europske unije, jer su to drugačiji propisi i ugovori se skapaju s poduzećima, a radnici se nakon obavljenog posla vraćaju u svoju domovinu“, kazal je ministrica i ponovila da je godišnja kvota nužna mjera na koju se Vlada mora odlučiti zbog privrednika.

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Hrvatskoga sabora podnio je Prijedlog za davanje vjerodostojnog tumačenja članaka 110., 111. i 112. Zakona o sigurnosno-obavještajnom sustavu Republike Hrvatske. Prvi potpredsjednik Vlade Tomislav Karamarko kazao je da se njime predlaže utvrditi da Vijeće za građanski nadzor sigurnosno- obavještajnih agencija ima ovlast vršiti nadzor nad radom Operativno-tehničkog centra za nadzor telekomunikacija. „Navedenim Zakonom jasno je utvrđeno da je Vijeće nadležno isključivo za nadzor rada sigurnosno-obavještajnih agencija, što se vidi i u njegovom nazivu, dok je nadzor rada Operativno-tehničkog centra u nadležnosti ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost“, kazao je prvi potpredsjednik. Zaključeno je da Vlada Republike Hrvatske ne podržava navedeni prijedlog.

Ministrica uprave Dubravka Jurlina Alibegović govorila je o Prijedlogu odluke o uvjetima korištenja službenih automobila, mobilnih telefona, redovnih zrakoplovnih linija, poslovnih kreditnih kartica, sredstava reprezentacije te načinu odobravanja službenih putovanja. „Ovaj Prijedlog odluke ima za cilj pobliže urediti uvjete korištenja sredstava i imovine proračunskih korisnika, odnosno ojačati namjensko, ekonomično i učinkovito korištenje sredstava iz državnog proračuna“, kazala je ministrica. 

Izvor: vlada.gov.hr

 

Aktualno

Info centar

Kutak za nezaposlene