Partnerstvo za društveni razvoj predstavilo je rezultate provedbe Media circle projekta čiji je cilj bio uspostavljanje sustava za mjerenje indeksa klijentelizma u medijima. Projekt je financirala Europska komisija, a u njemu je sudjelovalo ukupno 8 organizacija iz 6 zemalja (Hrvatska, Srbija, Bosna i Hercegovina, Makedonija, Crna Gora i Rumunjska).
Europska unija nema pravnu stečevinu koja bi propisivala okvir za djelovanje u borbi protiv korupcije u medijima, napomenula je Mirella Rašić iz Predstavništva Europske komisije, dodajući kako se već neko vrijeme radi na kreiranju strategija za ovo područje.
Munir Podumljak iz Partnerstva za društveni razvoj pojasnio je kako je na projektu radilo ukupno 23 istraživača, sa zadatkom razvoja alata za nadzor stanja u medijima, temeljenog na mjerljivim i senzibilnim indikatorima, odnosno određivanja nulte točke za mjerenje rizika za devijaciju slike koju građani dobivaju od medija o okruženju u kojem žive – zemljama u kojima se projekt provodio.
Indeks je mjerio kapacitete institucionalnog okvira da detektira korupciju u medijima i postavi barijere za dolazak do te pojave, identificirao je prakse za uklanjanje klijentelizma, a također se željelo evaluirati sposobnost društva da shvati stanje u medijima, kao i sposobnost da se mjeri situacija u medijima.
Kad je riječ o rezultatima koji su se za potrebe indeksiranja iskazali po pojedinim kategorijama, Republika Hrvatska bila je najbolje rangirana upravo u sposobnosti ili mogućnosti da se kretanja u medijskoj industriji prate i mjere, dok je najslabije bila rangirana u identificiranju praksi za uklanjanje klijentelizma u medijima.
Agregatni rezultati indeksiranja pokazali su da je Hrvatska ukupno na drugome mjestu, iza Srbije, a ispred Crne Gore, Rumunjske, Makedonije i BiH.
Munir Podumljak je pojasnio i kako rezultati do kojih se došlo prilikom istraživanja zapravo ne čude i kako uvođenje reda i uspostavljanje konteksta za djelovanje slobodnog i neovisnog novinarstva predstavlja obvezu same države, i to ne neku sporednu, čije ispunjavanje može i dalje čekati.
Transparentnost vlasništva, pluralizam medija, udio nezaposlenih novinara u ukupnom broju nezaposlenih, omjer komercijalnih, javnih i neprofitnih medija, također su sastavni dio indeksa.
Prikupljeni podaci pokazali su i kako je udio prihoda od medijske industrije u ukupnom BDP-u za 2014. godinu u Hrvatskoj bio čak 1,22 %, dok visoki udio medija koji primaju neku vrstu državne potpore, veliki udio novinara koji rade kod poslodavaca koji posluju s gubitkom, uz nedovoljno kvalitetan zakonodavni okvir za djelovanje medija kumulativno predstavljaju značajan rizik od korupcije.
Dodatno, istraživanje je pokazalo i kako je prosječna plaća novinara 145% prosječne plaće u Republici Hrvatskoj te kako je u Hrvatskoj prisutan izrazito veliki broj strukovnih intervencija kad je riječ o novinarskoj profesiji.
Izvor: pristupinfo.hr
