Publikacija sadrži najčešće pogreške prijavitelja u fazi pripreme projekta koje su ocjenjivači utvrdili: formulacija problema, ciljne skupine, opći i specifični ciljevi, aktivnosti, rezultati i pokazatelji, relevantnost i povezanost s pokazateljima OP-a RLJP, planiranje resursa, održivost, horizontalne teme, proračun, nabava, dosljednost obrazaca A i B te ostale pogreške.
Publikacija sadrži najčešće pogreške prijavitelja u fazi pripreme projekta koje su ocjenjivači utvrdili: formulacija problema, ciljne skupine, opći i specifični ciljevi, aktivnosti, rezultati i pokazatelji, relevantnost i povezanost s pokazateljima OP-a RLJP, planiranje resursa, održivost, horizontalne teme, proračun, nabava, dosljednost obrazaca A i B te ostale pogreške.
Neke od najčešćih pogrešaka su:
• projekt uključuje troškove koji su u Uputama za prijavitelje navedeni kao neprihvatljivi;
• često je opisani problem zapravo povezan s potrebama prijavitelja, a ne s potrebama ciljne skupine;
• u projektu je opisano previše problema i nije izvedivo da svi budu riješeni tijekom istog projekta;
• nisu utvrđeni dionici niti je napravljena analiza dionika;
• nisu istražene potrebe nekih od spomenutih ciljnih skupina;
• opis problema ne daje jasnu poveznicu sa svrhom projekta;
• ponekad se problem utvrđen za pojedinu ciljnu skupinu kasnije „zaboravi“ u opisu projekta te se s njim ne bavi;
• često nije bilo vidljive poveznice između specifičnih ciljeva projekta i specifičnih i općeg cilja poziva na dostavu projektnih prijedloga;
• nedostatak kreativnog razmišljanja i predlaganja inovativnih rješenja/intervencija u lokalnim zajednicama, predlaganje uvijek iste vrste aktivnosti i iste metodologije prepisane iz prethodnih projekata;
• gotovo 98 % projekata nema financijsku održivost. Informacije su o financijskoj održivosti nerealistične i preopćenite te uglavnom nije poznato kako će se aktivnosti financirati u budućnosti;
• prijavitelji često ne razumiju značenje pojedinih horizontalnih tema te opisuju aktivnosti koje nemaju nikakve veze s njima. Ne znaju što da napišu pa pišu irelevantne i opće stvari, na deklarativnoj razini, o svojoj organizaciji, ali bez da se to odnosi na njihov specifičan projekt;
• proračun je izrađen logikom koja se koristila u ugovorima IPA-e, odnosno izračunan je po vrsti troška (po stavkama – plaće, troškovi putovanja…) umjesto po elementima povezanima sa samim aktivnostima, kao što se traži u ESF-u.
Detaljnije o pogreškama svakog pojedinog dijela projekta možete vidjeti ovdje!
Uglavnom, zaključak je kakvu god dobru projektnu ideju imali, ne treba započeti sa pisanjem projekta bez da ste prethodno napravili cjelokupno početno istraživanje za taj projekt. Ako vam je iskustvo u području pisanja ili provedbe projekata ograničeno treba se posavjetovati sa iskusnijim organizacijama. Samoocijenite svoj projekt koristeći se evaluacijskim matricama navedenima u Uputama za prijavitelje prije nego što ga predate – na taj način možete uočiti neke pogreške.
Izvor: eu-projekti.info
