Ciklus predavanja započeo je Petar Bačić, izvanredni profesor Pravnog fakulteta u Splitu. Govorio je o važnosti uloge sudova u zaštiti ljudskih prava koja se tiču apsolutno svih članova zajednice i temelj su modernih demokratskih društava.
Nešto više od 120 studenata od 29. veljače ima priliku na Pravnom fakultetu u Splitu prisustvovati Maloj školi ljudskih prava. Prvi je to ovakav događaj na splitskom Sveučilištu, ali i u cijeloj Dalmaciji. Ideju Paska Tomaša i Lucije Šušnjare proveo je u djelo Studentski zbor Pravnog fakulteta u Splitu uz pomoć Splitske debatne unije, ELSA-e i brojnih drugih suradnika. Okupili su se studenti našeg Sveučilišta, hrvatskih pravnih fakulteta, ali i oni iz zemalja regije – studenti pravnih fakulteta iz Mostara, Sarajeva, Podgorice te Niša, čime se na određen način pokazala nacionalna ravnopravnost.
Ciklus predavanja započeo je Petar Bačić, izvanredni profesor Pravnog fakulteta u Splitu. Govorio je o važnosti uloge sudova u zaštiti ljudskih prava koja se tiču apsolutno svih članova zajednice i temelj su modernih demokratskih društava. Obraćanje sudovima predstavlja najefikasniji način zaštite ljudskih prava iako će se ona unatoč svim mehanizmima kršiti dok god je ljudskoga roda. Borbu za ljudska prava profesor je izjednačio s borbom za ljudsko dostojanstvo, a kao jedan od najgorih načina povrede ljudskog dostojanstva istaknuo je ropstvo i trgovinu robljem koje još uvijek nije stvar prošlosti, iako je ono brojnim dokumentima već davno proglašeno ilegalnim.
Sljedeći je nastupio Arsen Bačić, također profesor Pravnog fakulteta u Splitu, koji je na pomalo filozofski način iznio svoje znanje o ljudskim pravima, inovaciji i invenciji u njihovoj evoluciji. Nakon njega uslijedila je Vesna Barić Punda koja govorila o ljudskim pravima s međunarodnog gledišta.
Prvi dan škole okončala je prodekanica TV akademije Jadranka Polović koja je o ljudskim pravima govorila kao o mehanizmu mijenjanja međunarodnog pravnog poretka. Ona je odgovorila na mnoga pitanja publike u vezi trenutnog stanja u svijetu te je iznijela svoje stajalište o tome koliko ratna industrija profitira za vrijeme ratova – može se zaključiti da je ona najveći pobjednik u svakom ratu koji se dosada vodio, a i koji će se u budućnosti voditi.
Sljedećeg dana, 1. ožujka, predavanja je otvorio bivši predsjednik Helsinškog odbora, profesor Zdravko Bazdan, koji je povezao ljudska prava s demokracijom. Približio nam je velike borce za ljudska prava, neki od njih su Martin Luther King, braća Grakho te Giordano Bruno, a naglasio je i da nepoznavanje ljudskih prava vodi u osobno i nacionalno barbarstvo. Čovjek mora znati u kojim granicama može djelovati jer u suprotnom to vodi u spomenuto osobno barbarstvo, a jedan od primjera koje je naveo ponašanje je navijača na utakmicama – događaju na kojem se okupljaju ljudi različitih nacionalnosti. Sljedeće što nam je objasnio pravilo je relativnih nada koje su u omjeru 1 : 2 : 4. Broj 1 odnosi se na čovjeka koji nije spoznao ljudska prava, kojeg ljudska prava ne zanimaju – on u najmanjoj mjeri doprinosi stvaranju demokracije u svojoj državi. Čovjek koji je spoznao ljudska prava ima dvostruku ulogu u izgradnji demokracije, a aktivisti koji u borbi za zaštitu ljudskih prava i promicanju jedinstva, ravnopravnosti i bratstva polaze od svojih obitelji i svoga susjedstva imaju četverostruku ulogu. Ovom pravilu može se nadodati i broj 8 koji bi označio one ljude koji svoj novac ulažu u fondacije za zaštitu ljudskih prava te na taj način osmerostruko doprinose razvoju demokracije. Jedna od najznačajnijih rečenica na ovom predavanju, koja nas mnoge treba potaknuti na razmišljanje, je: „Ubija neznanje, a ne mržnja“. Tom je rečenicom profesor Bazdan objasnio u kolikoj je mjeri obrazovanje važno u procesu zaštite ljudskih prava – ono je fundamentalno.
Predsjednica MoSt-a Đordana Barbarić nam je kroz pregled rada svoje Udruge pokazala koliko se i na koji način na lokalnoj razini može pomoći ugroženim građanima te da svi mi uz malo volje i truda možemo pomoći onima kojima je to najviše potrebno. Iz njezinog smo predavanja mogli vidjeti da su neke od najranjivijih osoba: nezaposleni, žene iznad 65, mladi, starije osobe, osobe s invaliditetom, seksualne i nacionalne manjine itd. Tu spadaju i beskućnici kao skupina koja u sebi sadrži sve ostale ranjive skupine.
Uslijedila je debata Splitske debatne unije koja je, po mom mišljenju, jedan od najinteresantnijih dijelova škole. Tema ove simulirane debate bio je pobačaj, a na samom početku naglašeno je da su sudionici objektivni, to jest da iznose argumente, a ne svoja subjektivna mišljenja. Zapravo, oni nisu raspravljali o samom činu pobačaja, već o tome ima li žena pravo na njega. Nakon iznijetih argumenata propozicije i opozicije, uslijedila su pitanja publike te je pobijedila ona strana koja je smatrala da ženi ne pripada pravo na pobačaj.
Na kraju drugoga dana došao je na red i „case study“ te su nam studentice Pravnog fakulteta u Sarajevu izložile slučajeve Sejdić-Finci vs. BiH i Zornić vs. BiH. Tužitelji su pokrenuli postupak pred Europskim sudom za ljudska prava zbog toga što su im, time što im je onemogućena kandidatura za Predsjedništvo i Dom naroda zbog toga što ne pripadaju ni jednom od konstitutivnih naroda BiH, povrijeđena ljudska prava.
Trećeg dana, 2. ožujka, prva na repertoaru bila je Marija Pleić, asistentica Katedre za kazneno procesno pravo splitskog Pravnog fakulteta. Citatom: „Kaže se da nitko istinski ne poznaje naciju sve dok nije boravio u njenom zatvoru. Naciju ne treba suditi po tome kako postupa sa svojim građanima koji se nalaze na vrhu, već sa onima koji su na dnu.“, započela je svoje predavanje o pravima zatvorenika te o tome u kojoj su ona mjeri ugrožena za vrijeme izvršavanja zatvorske kazne. Upoznala nas je s razvojem penitencijarnog prava u praksi Europskog suda za ljudska prava koji se u početku svog djelovanja nije bavio pritužbama zatvorenika zbog povrede ljudskih prava, štoviše smatrao je da se oduzimanjem slobode osobi automatski oduzimaju i sva ostala prava. S vremenom su zatvorenicima priznata sva ona prava koja im nisu izričito oduzeta osuđujućom presudom te su utvrđeni određeni mehanizmi zaštite njihovih prava.
Uslijedio je Mario Keršić, zamjenik pučke pravobraniteljice, koji je također govorio o mučenju, neljudskom i ponižavajućem postupanju. Objasnio je na koji način ljudska prava istiskuju javnu politiku. Politika svojim djelovanjem ne smije prijeći granicu te time zaći u zonu ugrožavanja ljudskih prava. Ni za vrijeme rata i ostalih izvanrednih okolnosti ne smije se ograničiti pravo na zabranu mučenja, pa i kad bi se radilo o mučenju određene osobe radi izvlačenja informacije koja bi mogla spasiti milijune ljudi. Čak i ako se na referendumu izglasa velikom većinom neka javna politika kojom se zapravo vrijeđa neko ljudsko pravo, to ljudsko pravo će je istisnuti. Potaknut pitanjima publike, predavač je rekao da je trenutačna izbjeglička kriza pokazala koliko je europski pravni poredak slab – Europa nije znala kako se postaviti u ovakvoj situaciji, niti jedna od njezini država nije imala razrađeni plan.
Nakon ova dva predavanja uslijedio je filmski dio. Pogledali smo video o dopuštenosti zahtjeva pred Europskim sudom za ljudska prava te, među ostalim, naučili koji su uvjeti za podnošenje i prihvaćanje takvih zahtjeva. Prebacili smo se na temu nasilja dokumentarnim filmom „Pravo na život bez nasilja“ u kojemu je prikazano nasilje među vršnjacima, a i nasilje nad ženama. Brojke pokazuju da je skoro svakom desetom djetetu uskraćeno pravo na život bez nasilja, a kolika je zapravo ta brojka? Koliko djece o zlostavljanju ne govori nikome? Na to nitko ne zna odgovor. U drugom dijelu filma moglo se vidjeti u kolikoj se mjeri ugrožava to isto pravo žene koju muž zlostavlja te koliko joj je teško staviti točku na to sve i otići.
Odvjetnik Toni Vukičević završio je treći dan svojim predavanjem o Europskom sudu za ljudska prava u odnosu na Republiku Hrvatsku. Iznio je nekoliko primjera iz same prakse te se na taj način dobio najbolji uvid u rad tog suda.
Odrađeno je više od pola ovog zanimljivog događaja koji bi se definitivno trebao češće održavati. Pred nama su još dva dana u kojima će se zasigurno još mnogo toga naučiti o ovoj jako važnoj, ali i složenoj, temi, a zadnji dan će sigurno biti najuzbudljiviji i najnapetiji zbog svog natjecateljskog dijela.
Izvor: http://szssplit.hr
