Sustavno rješavanje sukoba interesa u Hrvatskoj se smatra jednako jalovim kao i rad Državne revizije – svi slučajevi se uredno nabroje, ali Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa dalje nema mogućnosti nametati sankcije.
To je zaključak posljednje saborske rasprave o Izvješću o radu Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa za kojega su saborski zastupnici sa žaljenjem zaključili da još uvijek ima ograničene ovlasti.
Primjerice, zastupnica Hrida Irena Petrijevčanin Vuksanović kazala je kako Povjerenstvo još uvijek nema sve ovlasti koje bi trebalo imati, podsjetivši i kako mu Sabor nikada nije odgovorio koji su to sve državni dužnosnici koji se imenuju u parlamentu.
U samom izvješću se navodi da još uvijek nije definirano tko sve ulazi u pojam «dužnosnika, što potkopava pravnu sigurnost i javni interes, a odgovornost je na ostalim javnim tijelima koje su do sada propustili definirati pojam. Povjerenstvo je nastojalo definirati razloge i kriterije kojima bi se opisao pravni termin „imenovanje kao dužnosnika“. Činjenica je da niti nakon deset godina od prvog propisivanja obveze ustroja Registra dužnosnika točan krug onih na koje se Zakon o sprječavanju sukoba interesa odnosi nije poznat niti tijelu koje ovaj zakon provodi.
“Neke institucije koje bi trebale olakšati posao Povjerenstvu, a među kojima je i Sabor, nisu to učinile. Druge su im srezale ovlasti, konkretno Ustavni sud, a treće im nisu dostavile, recimo, na vrijeme podatke koje su tražile, konkretno Porezna uprava”, dodala je Petrijevčanin Vuksanović, koja stoga sumnja da je Povjerenstvo osnovano samo zbog pritiska Europske unije. Pri tome smatra kako Povjerenstvo ne mora biti represivni aparat, ali je upozorila da Hrvatska nije Danska ili Finska da ima dobre antikorupcijeske prakse pa da Povjerenstvo ima samo deklarativnu ulogu.
I zaista, donošenjem novog Zakona o sprječavanju sukoba interesa 2012. godine, uoči ulaska Hrvatske u Europsku uniju, značajno je promijenjen pravni okvir postupanja Povjerenstva, no kako je krajem 2011. godine raspuštanjem VI. saziva Hrvatskog sabora, članovima prethodnog saziva Povjerenstva koji su bili birani iz redova zastupnika u Hrvatskom saboru, prestao mandat u Povjerenstvu, ono je izgubilo kvorum potreban za provođenje postupaka iz svoje nadležnosti te su stoga odredbe novog Zakona o sprječavanju sukoba interesa bile razmatrane i primijenjene samo u malom broju slučajeva, a sam Zakon nije zaživio u praksi. Te okolnosti negativno su utjecale na poznavanje sadržaja obveza propisanih Zakonom o sprječavanju sukoba interesa od strane dužnosnika, kao i na razumijevanje njihove svrhe te je stoga razina poštivanja propisanih obveza, zabrana i ograničenja bila niska.
U Izvješću se navodi da je radi uspješne provedbe ove zadaće u javnom interesu, potrebno je razviti primjerenu međuinstitucionalnu suradnju i pomoć. Povjerenstvo smatra da bi bilo od velikog značaja i koristi kada bi se prihvatila praksa da nadležna tijela neposredno po donošenju odluka ili rješenja o stupanju na dužnost ili razrješenju od obnašanja javne dužnosti o tome obavijeste i Povjerenstvo.
Time se, pored ostvarivanja javnih interesa, između ostalog Povjerenstvu daje bolja prilika da novog dužnosnika pravovremeno uputi u osnovna pravila o sprječavanju sukoba interesa, odnosno, da neposredno po stupanju na dužnost i to prije isteka roka u kojem je novi dužnosnik dužan podnijeti izvješće o imovinskom stanju, upozori dužnosnika na osnovne obveze, zabrane i ograničenja propisana odredbama Zakona o sprječavanju sukoba interesa, kako bi mu dalo priliku da svoje privatne okolnosti, uskladi sa onim što mu Zakon nalaže.
“Iako se u odlukama Povjerenstva opisuju konkretne činjenice i okolnosti, odnosno radnje ili propusti kojima je dužnosnik povrijedio neko od etičkih načela djelovanja. No u takvim odlukama dužnosnicima se ne izriče sankcija za utvrđenu povredu. Poštivanjem načela sprečava se korištenje javne dužnosti za ostvarivanje privatnih interesa, a time i prevencija korupcije u punom i pravom značenju ove riječi. O očuvanju vlastite vjerodostojnosti i integriteta dužnosnika te dostojanstva povjerene mu javne dužnosti ovisi i integritet tijela i institucije koju taj dužnosnik predstavlja, a time i povjerenje građana”, objasnila je predsjednica Povjerenstva Dalija Orešković.
U 2014. godini održane su 42 javne sjednice na kojima je doneseno 117 odluka o pokretanju postupka te 36 odluka o nepokretanju postupka. Povjerenstvo je u 2014. godini donijelo i 98 konačnih odluka u predmetima u kojima se utvrđivalo postojanje sukoba interesa ili povreda odredbi Zakona o sprječavanju sukoba interesa, u kojima je dužnosnicima izrečeno sveukupno sankcija u vrijednosti od 481 tisuća kuna.
Povodom podnesenih zahtjeva dužnosnika Povjerenstvo je dalo 122 obrazložena mišljenja. Predmetima mišljenja treba pribrojati i 37 danih obrazloženih očitovanja koja je Povjerenstvo dalo na podnesene zahtjeve osoba koje nisu dužnosnici u smislu Zakona o sprječavanju sukoba interesa, ali se podneseni zahtjev odnosi na dužnosnike i u svezi je s tumačenjem odredbi navedenog Zakona.
U 2014. godini Povjerenstvu je podneseno sveukupno 1176 izvješća o imovinskom stanju dužnosnika te su za sva zaprimljena izvješća provedeni postupci prethodne (administrativne) provjere. Povodom provedenog postupka prethodne (administrativne) provjere Povjerenstvo je zaključkom donesenom u upravnom postupku pozvalo dužnosnike na podnošenje te na ispravak i/ili dopunu podnesenih izvješća u 559 predmeta.
Provođenjem postupka prethodne (administrativne) provjere, Povjerenstvo je utvrdilo da 153 dužnosnika nisu dostavili izvješće o imovinskom stanju za prestanak mandata.
Kako se navodi u izvješću koji se našao pred sabornicima, od samog početka djelovanja Povjerenstva kao stalnog, samostalnog i neovisnog državnog tijela uočeno je da zatečeni administrativni resursi Ureda Povjerenstva kao stručne službe koja obavlja stručne, administrativne i tehničke poslove, ne predstavljaju zadovoljavajuće rješenje u odnosu na zadaće koje obavljanjem poslova iz svog djelokruga rada i nadležnosti Povjerenstvo mora ostvariti, te da stoga zatečeno stanje može predstavljati ozbiljnu prepreku u dugoročnom ostvarivanju ciljeva donošenja Zakona o sprječavanju sukoba interesa.
Izvor: protivkorupcije.udd.hr
