Svjetski dan zaštite okoliša (World Environment Day) obilježava se 5. lipnja u više od 140 zemalja, s ciljem promocije važnosti zaštite okoliša i poziva javnosti na djelovanje. Ovogodišnjim sloganom „Beat Plastic Pollution“ (Suzbijmo onečišćenje plastikom) Ujedinjeni narodi šalju apel za racionalno korištenje te hitno smanjenje proizvodnje i potrošnje plastičnih materijala, koji sve više opterećuju okoliš i prirodu.
Plastični otpad je problem jer se vrlo malo plastike reciklira, oko 40% se odlaže ili spaljuje, a najveći dio završava u vrlo osjetljivim ekosustavima, rijekama, morima i oceanima. Trenutačno prema procjenama u svjetskim morima i oceanima pluta više od 150 milijuna tona plastičnog otpada, što bi do 2050. godine, ako se nastavi sadašnji trend, značilo da će biti više plastičnog otpada nego ribe. Odbačena plastika u morima usitnjena je nerijetko na komadiće od samo nekoliko mikrometara i tako postaje smrtonosna klopka za neke morske životinje koje ju zamijene za hranu i usmrte se. Također, usitnjena plastika taloži se na morskom dnu i sprječava prodor kisika koji je neophodan za život algi, nepokretnih i slabo pokretnih životinja, te biljaka koje uslijed nedostatka kisika slabe i ugibaju. Jedno od najopasnijih svojstava usitnjene mikroplastike je što na sebe privlači i veže druge toksične spojeve koji ulaze u probavni sustav morskih organizama i prenose se hranidbenim lancem do čovjeka.
O načinima suzbijanja plastičnog onečišćenja može se saznati više na stranici Svjetskog dana zaštite okoliša 2018.
Pregled pokazatelja stanja okoliša u RH
U povodu Svjetskog dana zaštite okoliša HAOP tradicionalno donosi pregled pokazatelja stanja okoliša koje izrađuje sa svojim suradničkim institucijama. Putem pokazatelja kreira se mogućnost usporedbe i usmjeravanja napretka Hrvatske u postizanju zadanih ciljeva održivosti, što je jedna od zadaća HAOP-a. Tako je, primjerice, 2017. godine na europskoj ljestvici uspjeha u eko-inoviranju Hrvatska zauzela 23. mjesto, što ukazuje na potrebu većeg ulaganja i snažnije podrške ovome segmentu politike zaštite okoliša i prirode. Nadalje, EU-28 je postigla apsolutno razdvajanje gospodarskog rasta od potrošnje materijala, no Hrvatskoj tek predstoji da uspostavi održivi sustav učinkovitog korištenja materijala i tako smanji negativan utjecaj proizvodnje i potrošnje na okoliš i prirodu.
Pozitivni se pomaci očituju u području gospodarenja otpadom, na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini. Nadalje, proizvodnja energije iz obnovljivih izvora energije (OIE) bilježi porast za 11,2%. Turizam također bilježi rast, ali i najveći indeks sezonalnosti u EU-28, što rezultira opterećenjem okoliša na najposjećenijim destinacijama, ali i šire. Emisije onečišćujućih tvari u zrak posljednjih se godina smanjuju, kao i emisije zakiseljavajućih tvari, koje imaju potencijal štetnog učinka na šumske i vodene ekosustave. Iako se emisije iz prometnog sektora smanjuju, potrebno je ukazati na nužnost provedbe dodatnih mjera za smanjenje emisija dušikovih oksida i ukupnih lebdećih čestica (sitne prašine). U smislu uspješnog smanjenja emisija stakleničkih plinova, predviđa se ispunjenje obveza iz Pariškog sporazuma, no smanjenje emisija iz sektora Otpad i Promet predstavlja znatan izazov. Klimatske promjene nisu zaobišle niti Hrvatsku. Jedan od pokazatelja ovoga globalnog mega-trenda je statistički značajan porast srednje godišnje temperature zraka, koji se bilježi u cijeloj zemlji. Prema pokazateljima utjecaja okoliša na zdravlje ljudi, procjenjuje se da je oko 17% stanovnika Hrvatske izloženo prekomjernoj razini buke iz cestovnog prometa, a incidencija melanoma uzrokovanog UV-B zračenjem je u padu.
U smislu urbanih i infrastrukturnih površina te proizvodnih područja, trajno je prekriveno svega 2,9% ukupne površine Hrvatske, dok udio zaštićenih područja iznosi 8,5%. Sve veći značaj se pridaje i zaštiti vrsta, kojih je u Hrvatskoj preko 2 500. Za razliku od većine europskih, hrvatske su šume prirodnog postanka, a zajedno sa šumskim zemljištem prekrivaju 47% državnog teritorija. U poljoprivredi se bilježi trend smanjenja potrošnje mineralnih gnojiva uz istovremeni porast ekološke proizvodnje.
Iako stanje okoliša u Hrvatskoj prati visoke nacionalne, europske i svjetske standarde, pred nama su brojni izazovi, osobito u pogledu učinkovitijeg gospodarenja otpadom, te učinkovitog korištenja resursa i zaštite biološke raznolikosti.