Kako je i sama vlada u samoprocjeni obavijestila preko Independent Reporting Mechanism (IRM), izvršna vlast kasni s implementacijom mnogih instituta propisanih i popisanih Akcijskim planom za provedbu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast.
Iako se svaka hrvatska vlada voli pohvaliti da je učinila mnogo u borbi protiv korupcije, a neka rješenja, poput e-Savjetovanja, uvođenja institucije povjerenika za pristup informacijama i slična, zaista i jesu hvalevrijedna, činjenica je ipak da još uvijek nije došao trenutak otvaranja slavodobitnog šampanjca kojega otvara svaka vladajuća struktura kada uvede novi institut za borbu protiv korupcije.
Hrvatska vlada navodi da implementacija Akcijskog plana za razdoblje 2014 – 2016. godine ide bez značajnih problema, ali i priznaje da zaostaje s grupama aktivnosti.
Dodaje se da se u narednom periodu planira intenzivnija aktivnost kako bi se planirane aktivnosti proveli u skladu s Akcijskim planom, ali očito se u obzir nije uzelo dugo sastavljanje nove vlade zbog čega je dodatno ugrožena dinamika implementacija svih planiranih aktivnosti, od kojih neke bivša vlada nije ni započela.
Do sada je završeno, ili skoro završeno, 55 posto aktivnosti, dok se s 32 posto njih kasni. Čak 10 posto preuzetih aktivnosti nije ni započelo.
Primjerice, aktivnost upoznavanja i edukacije građana preko medija ili organiziranje okruglih stolova za građane u vezi njihovih prava na pristup informacija još uvijek nije započeo, navodi vlada u dokumentu poslanom Partnerstvu za otvorenu vlast. Baš kao i nagrađivanje vlasti lokalnih samouprava koje su se otvorile građanima. Naime, Ured pravobraniteljice još se od osnivanja suočava s manjkom novca za sve svoje aktivnosti. I Vlada priznaje da nema dovoljno novaca za provođenje navedenih mjera, uz obećanje da bi se „novac trebao naći“.
Aktivnost zakonodavnog okvira i povećanja transparentnosti medija zastala je na prvom korakom jer vlada nije donijela niti strategiju o medijskoj politici pa će transparentnost vlasništva i dalje ostati na istom, mutnom mjestu.
Zastala je i aktivnost poboljšanja imenovanja članova izbornih odbora za izbore i referendume, kao i transparentnost u prikupljanju novca za predizborne aktivnosti, o čemu se govori tijekom svakih izbora.
Partnerstvo za otvorenu vlast je globalna inicijativa kojoj je cilj osigurati konkretan napredak na području transparentnosti i otvorenosti rada tijela javne vlasti, uključivanja i osnaživanja građana i civilnoga društva, borbe protiv korupcije te korištenja novih tehnologija za poboljšanje kvalitete usluga koje javna uprava pruža građanima. Inicijativu vodi Upravni odbor čiji su članovi predstavnici vlada i organizacija civilnog društva. Da bi država postala članica Inicijative mora prihvatiti Deklaraciju o otvorenoj vlasti, donijeti nacionalni akcijski plan (uz javne konzultacije) te se obvezati na nezavisno izvještavanje o napretku u provedbi mjera akcijskog plana. Trenutačno (rujan 2012.) u njoj sudjeluju 64 države, među njima i Hrvatska.
Vlada se u samoprocjeni pohvalila uvođenjem sustava e-Građani koji bi trebao povećati sudjelovanje građana u odlučivanju i povećati transparentnost i efikasnost javne uprave.
Međutim, u mnogim aktivnostima kasni i ima još osam mjeseci da neke od njih i završi, ali budući da ekipiranje po ministarstvima još uvijek traje, čini se da će joj uz brzinu trebati i malo sreće.
Izvor: protivkorupcije.udd.hr
