Posljednjih petnaest godina javna uprava stalno je u procesu reformi, no riječ je o izvanjski motiviranim i fragmentiranim naporima koji zbog toga daju ograničene rezultate, pokazala je analiza reforme javne uprave koju je za Udrugu za demokratsko društvo provela Anka Kekez Koštro s Fakulteta političkih znanosti.
Na predstavljanju analize u Kući Europe Kekez Koštro je naglasila da je modernizaciju i profesionalizaciju državne službe poticala Europska unija i pojedine članice, što je dovelo do uspostave sustava usavršavanja državnih službenika, unapređenja upravnih procedura i podizanja etičkih standarda.
„S druge strane, Svjetska banka inzistirala je na racionalizaciji sustava; iako nije uspjela u poticanju uvođenja sustava plaća temeljenog na učinku, utrla je smjer za projekte HITRORez i HITRO.hr. Tek 2008. reformski ciljevi i mehanizmi postaju dio domaćeg strateškog dokumenta, koji u javno upravljanje, među ostalim, uvodi procjenu učinaka propisa i strateško planiranje. No, ni ovi napori ne dovode do kontinuiranih reformi jer strateški dokument za iduće razdoblje nije donesen (2011.-2015.), dok je strategija za razdoblje nakon 2015. donesena pred parlamentarne izbore i bez pokazatelja adekvatnih za EU te je neizvjesna njena provedba“, pojasnila je Kekez Koštro.
Na predstavljanju analize zanimljivo je bilo čuti i što konkretno novoizabrana Vlada radi na strategiji reforme javne uprave. Pomoćnik ministrice uprave Marko Kovačić iznio je neke od kratkoročnih ciljeva u racionalizaciji rada javne uprave i transparentnijeg vrednovanja rada njenih zaposlenika.
„Vlada je utvrdila tri cilja: učinkovita javna uprava usmjerena na korisnike, razvijanje ljudskih potencijala za učinkovitu javnu upravu i informatizacija javne uprave. Za svaki od tih reformskih ciljeva Vlada je imenovala povjerenstvo koje bi do sredine travnja trebalo izraditi prijedlog mjera odnosno akcijskih planova“, kazao je zamjenik ministrice uprave.
U akcijskom planu već se radi na smanjenju broja agencija i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima. Radi se i na prijenosu prvostupanjskih upravnih inspekcijskih postupaka, koji se sada obavljaju na razini središnje države, na urede državne uprave u županijama. Jedan od ključnih reformskih zahvata javne uprave bit će kvalitetnije upravljanje ljudskim resursima kroz izradu kompetencijskog okvira zaposlenike javne uprave.
„Taj bi kompetencijski okvir u budućnosti trebao služiti kao temelj za određivanje plaća. U ovom trenutku unutar sustava javne uprave jednaki poslovi nisu jednako plaćeni, tu postoje veliki nesrazmeri koje su nepošteni i diskriminirajući za središnju državnu upravu koja ne može privući kvalitetne kadrove jer im ne može ponuditi kompetitivne plaće kao druge organizacije u sustavu javne uprave. Zbog toga ćemo uvesti instrumente ocjene učinkovitosti rada i mjere napredovanja službenika prema učinkovitosti“, kazao je pomoćnik ministrice uprave i najavio širenje usluge e-građani te uvođenje novih usluga informatizirane javne uprave za gospodarstvo.
Dr. Neven Šimac iz Udruge za demokratsko društvo u izlaganju je upozorio na nužnost depolitizacije i profesionalizacije javne uprave.
„Ako se svi slažemo oko toga da u privatnim tvrtkama rade ponajprije obrazovani kadrovi, što ćemo s javnom upravom? Nije dovoljno biti samo pravnik, ekonomist ili sociolog da bi se pokrila sva širina javnih ovlasti. Vrlo smo deficitarni na tom području, zapinjali smo na tom putu ovih 25 godina, a nismo sebi nijednom postavili pitanje: nisu li za upravljanje, za državnu javnu upravu, potrebna posebna znanja i ne mora li se ta znanja steći prethodno, a ne samo biti član neke stranke čijim se dolaskom na vlast dobija neku funkciju i ne zna se što bi s njom“, kritičan je bio dr. Šimac.
Ravnatelj Ureda za udruge Vlade RH Igor Vidaček u izlaganju je naglasio da bez proaktivnog i snažnog civilnog društva ne postoji kvalitetna javna uprava. Kao mjesta poticaja za transparentije javno upravljanje istaknuo je pokretanje portala e-Savjetovanje i inicijative poput Partnerstva za otvorenu vlast.
Predstavljanje strategije borbe protiv korupcije i razvoja javne uprave pozdravio je i domaćin skupa, šef predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Branko Baričević.
„Na razini čitave Europske unije traje permanentna rasprava o reformi javne uprave i borbi protiv korupcije, o tome na koji način suzbijati moguće zloporabe za svim razinama. Ono što Komisija želi je poticati dijalog i raspravu o tim temama koje su itekako važne za budućnost Unije i svih njenih građana“, zaključio je Baričević.
Izvor: protivkorupcije.udd.hr
