Što se tiče reforme zaštite osobnih podataka u Europskoj uniji, tehnološkim razvojem i novim načinima obrade osobnih podataka, postalo je nužno donošenje novog instrumenta koji će osigurati zaštitu prava i temeljnih sloboda pojedinaca u vezi s obradom njihovih osobnih podataka. Stoga je nakon dugog pregovaranja usvojena Opća uredba (EU) 2016/679 koja je stupila na snagu 25. svibnja 2016. godine i koja će se primjenjivati u Republici Hrvatskoj od 25. svibnja 2018. godine, za što se već sada provode odgovarajuće pripremne aktivnosti. Ovom Uredbom modernizira se i unapređuje područje zaštite osobnih podataka u cijeloj Europskoj uniji. Nova Uredba Europske unije će se direktno primjenjivati u državama članicama Unije bez potrebe za dodatno prenošenje u nacionalno zakonodavstvo.
Navedeni zakonodavni okvir jamči europskim građanima ujednačeno pravo na zaštitu osobnih podataka u cijeloj Europskoj uniji te propisuje mehanizme za lakše koordiniranje aktivnosti nadzornih tijela država članica Unije. Također, novom Uredbom se obveze voditelja obrade i izvršitelja utvrđuju u odnosu na stupanj rizičnosti obrade, čime će se aktivnosti nadzornih tijela upravo koncentrirati na najrizičnija postupanja gdje je mogućnost povrede prava pojedinaca najveća.
Općom uredbom o zaštiti podataka uvode se nove i pojednostavljuju se neke već postojeće definicije, određuju biometrijski i genetski podaci, preciznije opisuju postojeći pojmovi, jačaju prava ispitanika te se smanjuju i pojednostavljuju pojedine administrativne obveze voditelja zbirke osobnih podataka, jačaju nadzorne ovlasti te mogućnost izricanja kazni od strane tijela za zaštitu osobnih podataka. Dakle, sva regulatorna nacionalna tijela u EU pa tako i Republika Hrvatska, odnosno Agencija za zaštitu osobnih podataka moći će kazniti prekršitelje, ovisno o karakteru prekršaja u iznosu od 0,5% do 4% ukupnog globalnog prometa.
Što se tiče samih građana, njima će se omogućiti lakši pristup njihovim podacima te će se moći informirati na jasan i razumljiv način o tome kako i u koju svrhu se obrađuju njihovi podaci. Zakon donosi i jasnije „pravo na zaborav”. Kada ispitanik više ne budete htio da se njegovi osobni podaci obrađuju i uz uvjet da ne postoje zakoniti razlozi za njihovo zadržavanje, moći će zatražiti od poduzeća i organizacija njihovo brisanje. No, pravo na zaborav ima i svoja ograničenja, ponajprije zbog zaštite drugih prava kao što su pravo na slobodu izražavanja i potrebe osiguranja podataka u svrhu povijesnih i znanstvenih istraživanja. Političari, primjerice, neće moći tražiti brisanje svojih starih izjava s weba.
Nadalje, djeca su prepoznata kao osobito ranjiva skupina jer ne mogu adekvatno raspolagati sa svojim osobnim podacima, odnosno često nisu svjesna opasnosti kojima se izlažu prilikom neopreznog disponiranja sa svojim osobnim podacima. Iz tog razloga djeca će moći koristiti određene internetske usluge i servise za koje je potrebno dati osobne podatke isključivo uz roditeljski pristanak. Dobna granica će biti između 13 – 16 godina, a definirati će je samostalno države članice EU.
Detaljnije http://azop.hr/aktualno/detaljnije/europska-unija-usvojila-zakonodavni-paket-zastite-osobnih-podatak
Agencija za zaštitu osobnih podataka
