HR EN

Zašto se vlasti oglušuju o pravo na pristup informacijama?

Saborski klubovi pohvalili su u četvrtak rad povjerenice za informiranje Anamarije Muse, ali i izrazili nezadovoljstvo što se Zakon o pravu na pristup informacijama često krši, posebno na lokalnoj razini, te što četvrtina tijela javne vlasti nije povjerenici poslala izvješća o provedbi zakona. 

Izvješća je podnijelo 76,4 posto tijela, 500 više nego godinu ranije, rekla je Musa.

‘Još uvijek nedostaju izvješća četvrtine tijela koja su dužna provoditi zakon, što je prilično alarmantno i ukazuje da dio tijela javne vlasti, osobito na lokalnoj razini, ustanove i trgovačka društva lokalnih jedinica, niti je upoznat s tom obavezom, niti je nastoji izvršiti’, požalila se povjerenica.

Administracija i dalje šuti

Razinu otvorenosti tijela javne vlasti ocijenila je nezadovoljavajućom, a brine ju i ignoriranje zahtjeva građana, odnosno šutnja administracije, na koju se odnosi dvije trećine svih žalbi.

‘Najveći razlozi za nepoštivanje zakona nalaze se u niskoj svijesti samih tijela i njihove sposobnosti da provode zakon, a relativno značajan faktor je to što građani ne poznaju svoja prava’, kazala je Musa.

Porazna je činjenica da četvrtina tijela javne vlasti još ne izvješćuje povjerenicu, suglasan je HNS-ov Goran Beus Richemberg. Propituje i poziciju Sabora, te primjećuje da od 14 zakona koje mu je Vlada do sada poslala ni jedan nije u redovnom postupku, svi su u hitnome. Hitnost nosi rizik da zakone nismo dobro promotrili, da nismo pitali one koje smo trebali, kaže Beus.

Lokalne razine se oglušuju

I Miro Bulj (Most) problematizira činjenicu da četvrtina obveznika nije podnijela izvješće, drži da bez sankcija u tom pogledu neće biti pomaka.

Posebno ga brinu pojave na lokalnim razinama gdje je, tvrdi, ‘doslovno omogućeno da budu lokalni šerifi, bez ikakve informacija rade što hoće, zapošljavaju, poslove dodjeljuju bez javnih nabava il nezakonito. To su milijarde kuna građana koje cure kroz prste, kaže zastupnik i apelira da sva tijela imenuju službenike za informiranje, a da one koji to ne učine povjerenica javno objavi’.

Na primjedbu Žarka Tušaka (HDZ) da nije lijepo tako govoriti o lokalnoj administraciji, da većina načelnika i gradonačelnika dobro i kvalitetno radi, Bulj ustrajava da je ‘sve po političkom ključu’, da svi građani nisu isti i da treba ‘pogledati istini u oči’.

Dario Hrebak (HSLS) dodaje kako je očito da postoje ljudi koji vode lokalne jedinice i ne poštuju zakon. Institucija povjerenice njima ne predstavlja ništa, a oglušuju se i na zahtjeve građana, kaže Hrebak, dijeleći razmišljanja kolega da treba osnažiti ovlasti i poštivanje institucije povjerenice.

Sjetimo se buke oko toga što HRT nije dao podatke o visinama plaće svojih rukovoditelja, da nije bilo inicijative HNS-a i saborske rasprave te podatke do danas ne bi dobili, primjetio je Hrebak.

Pecnik: slučaj 300 branitelja

Dio zastupnika poprilično je široko protumačio pravo na pristup informacijama, pa je laburist Jaroslav Pecnik ocijenio kako bi na neki način trebalo riješiti i slučajeve poput 300 hrvatskih branitelja za kojima je navodno MUP Srbije raspisao potjernice. ‘Navodno to MUP Hrvatske zna i ne vidim razloga, ne da sad ja tu ukucam pa vidim koji su to, ali u svakom slučaju da ljudi koji se nalaze na tim potjernicama znaju o tome da se nalaze na tim potjernicama’, kazao je Pecnik.

Mostova Bulja brine, pak, što još uvijek nije poznato kako je 1991. ‘nestalo oružje iz Cetinske krajine’.

Izvor: tportal.hr

Aktualno

Info centar

Kutak za nezaposlene